1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva

Godina krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava kao i njegov spomen u pismu pape Ivana X. kojim je 925. godine sazvan Prvi splitski crkveni sabor čime je Hrvatska postala samostalnim i priznatim kraljevstvom, predstavljaju temelj hrvatske državnosti koji se kontinuirano razvijao kroz stoljeća.

Povijesni kontekst

Tomislav je bio hrvatski vladar približno od 910. do 928. Njegovo podrijetlo nije potpuno poznato, ali vjerojatno je potjecao iz dinastije Trpimirovića. Jedini potpuno pouzdan podatak o njemu jest da je bio knez 914. godine.

Tomislav je vladao u vrijeme kada su prostorom jugoistočne Europe dominirali različiti politički akteri: Bizantsko Carstvo, Mađarska i okolne države. Uspješno je branio hrvatske prostore od vanjskih prijetnji, posebice od napada Mađara. Njegova vojska smatrala se jednom od najmoćnijih u tom dijelu Europe. Smatra se da je kralj Tomislav ujedinio hrvatske zemlje između Save, Drave i Jadranskoga mora. Razvio je učinkovitu vojnu organizaciju i uspješno štitio državne granice. Njegov je politički autoritet bio toliko jak da ga je papa Ivan X. priznavao kao moćnog vladara.

Papa Ivan X. poslao je Tomislavu pismo u kojem ga naziva: „Dilecto filio Tamisclao, regi Crouatorum“, što u prijevodu znači: „Ljubljenom sinu Tomislavu, kralju Hrvata“.

Tijekom Tomislavove vladavine Hrvatska je doživjela znatan gospodarski i kulturni razvoj. Poticao je poljoprivredu, trgovinu i širenje kršćanstva. Hrvatska je postala važan politički čimbenik na prostoru srednje i jugoistočne Europe.

Prema nekim povjesničarima smatra se da je 925. godine okrunjen za kralja, čime je učvrstio državnost i politički identitet hrvatske srednjovjekovne države. Prema legendi, okrunio se na Duvanjskom polju i taj događaj 925. godine označava početak organizirane hrvatske kraljevske vlasti i stjecanje međunarodnog priznanja hrvatske države.

Jednoglasna odluka Hrvatskoga sabora

Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor na sjednici 14. ožujka 2024. jednoglasno je donio Odluku o proglašenju 2025. godine „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva“. Podržana od Vlade RH, Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, obljetnica 1100. godina Hrvatskoga Kraljevstva jedinstvena je prilika za isticanje bogate kulturne baštine uključujući hrvatski jezik, umjetnost i arhitekturu, koji su obilježili proteklo tisućljeće. Mnoge su organizacije, ustanove i udruge pripremile raznolike i sveobuhvatne kulturne, obrazovne i znanstvene aktivnosti u koje su se uključili i pojedini gradovi, općine i županije. Ministarstvo kulture i medija koordinira pripremu središnje izložbe koja će se na jesen 2025. godine održati.

Neke od aktivnosti koje je predložila Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, koja je i inicirala obilježavanje 1100. obljetnice, obuhvaćaju podizanje spomenika „Dolazak Hrvata na Jadran“ na dijelu Autoceste A1 kao i samo imenovanje autoceste od Zagreba do Dubrovnika Autocestom kralja Tomislava. U suradnji s Hrvatskom narodnom bankom i Hrvatskom kovnicom izrađuje se serija zlatnika i srebrnjaka, postavljaju se spomenici i spomen-ploče, a tijekom Festivala svjetla u Zagrebu je na Trgu kralja Tomislava prikazana svjetlosna instalacija „Legacy“ u čast vladavine kralja Tomislava.

Kostrenska lipa

Jedna od aktivnosti obilježavanja 1100. obljetnice jest i sadnja 1100 stabala lipe na području Sisačko-moslovačke županije. U literaturi se spominje lipa kao sveto slavensko drvo. Uobičajeno je bilo i vjerovanje da lipa čuva čovjeka od zla i uroka, a s obzirom na to da su vjerovali da grom nikada ne udara u stablo lipe, naši su predci u svoje nastambe stavljali grančice lipe kao zaštitu od gromova i smatrali su da sječa lipe donosi nesreću.

Pri obilježavanju tisućite obljetnice krunidbe kralja Tomislava 1925. godine i naše se mjesto aktivno pridružilo organiziranju proslave. U Narodnoj čitaonici u Kostreni Svetoj Luciji održala se pučka svečanost s plesom i tombolom, a te je godine posađena i lipa, koja i dan-danas krasi ulaz u Čitaonicu i njezinu terasu. Prema istraživanju dr. sc. Vjekoslava Bakašuna čast da zasadi lipu imao je Marijan Karadžija, a uz lipu je postavljeno i kameno spomen-obilježje. Ono je tijekom okupacije u Drugom svjetskom ratu sklonjeno, ali se ipak nije uspjelo sačuvati i stradalo je u požaru kojim je njemačka vojska zapalila i Čitaonicu. Međutim, stablo lipe uspjelo je prebroditi i ljudski nemar i prirodne bolesti te i dalje ponosno svjedoči kako su Kostrenjani nekad odali počast Hrvatskom Kraljevstvu.

Nasljeđe koje obvezuje

Kroz različite manifestacije, izložbe, znanstvene skupove i kulturne programe 2025. godina postaje godina ponovnog povezivanja s temeljima hrvatske državnosti i afirmacije njezine tisuću i stogodišnje tradicije. Unatoč historiografskim polemikama vezanim za krunidbu kralja Tomislava važno je istaknuti da se ova obljetnica obilježava kao simbol kontinuiteta hrvatske državnosti i identiteta. Prilika je za promišljanje o kontinuitetu hrvatske državnosti kroz stoljeća, od srednjovjekovnog kraljevstva do moderne Republike Hrvatske.

Obilježavajući 1100. godina Hrvatskog Kraljevstva ne slavimo samo prošlost već se obvezujemo na budućnost. Obvezujemo se na očuvanje vrijednosti koje su nas dovele do ovog trenutka i na odgovornost prema budućim generacijama koje će nastaviti pisati priču o hrvatskoj državnosti u godinama koje dolaze.