555 godina nakon Gutenberga: DA knjigama u tiskanom i digitalnom obliku
Johann Gutenberg, (pravim prezimenom Gensfleisch), njemački izumitelj tiska pomičnim ljevanim slovima, rođen je u Mainzu oko 1400., a tamo je i umro 3. veljače 1468. godine.
Oko 1430. Gutenberg odlazi u Strassburg gdje proizvodi metalna ogledala i tajno radi na svojem izumu; 1448. ponovno je u Mainzu, 1450. otvara tiskaru za koju mu je J. Fust pozajmio novac. Koristeći se svojim metalurškim znanjem, izradio je male i fleksibilne kalupe u kojima će u metalnoj leguri odliti slova, sva iste visine, ali različitih širina. Lijevana slova ili pomični slog, mogla su se brzo posložiti tako da sačine stranicu teksta spremnog za otisak, a kad se posao obavi, mogu se rastaviti i presložiti. Gutenberg je projektirao i poboljšanu verziju drvene tiskarske preše s vijkom, a izumio je i treći kritični element svojeg tiskarskog sustava: tintu na bazi ulja koja se prima za metalni slog.
Izradio je 290 različitih slova i znakova, po uzoru na rukopise (različiti oblici istih slova, skraćenice, dvostruka slova, ligature) što mu je omogućilo tiskanje takozvane Biblije u 42 retka (1282 folio stranice u 2 stupca po 42 retka) u kojoj je razmak između riječi uvijek isti, a svi reci jednako dugi.
Ta je Biblija njegov uspjeh i propast jer mu je ponestalo novca nakon što je otisnuo tek 200 primjeraka pa je prisiljen prodati stroj, slog i tintu Faustu od kojeg je posudio zajam. Zbog duga izgubio je tiskaru i kompletnu nakladu Biblije (200 primjeraka) te osiromašio. Godine 1465. izborni knez Adolf von Nassau imenovao ga je svojim dvorjaninom i izdržavao do smrti, a od 17. st. slavimo ga jer je revolucionirao tiskarstvo.
Tiskarski stroj biskupa Šimuna Kožičića Benje
U riječkoj je Palači Šećerani replika drvene tiskarske preše iz 16. stoljeća, prilično vjerna kopija stroju kojeg je koristio Johannes Gutenberg, a kasnije i sam biskup Šimun Kožičić Benja. On je tiskarski stroj u Rijeku dopremio iz Mađarske i unajmio dva tiskara da na njemu rade. Rezultat njihova zajedničkog rada je šest otisnutih glagoljaških knjiga nastalih 1530. i 1531. godine.
Na današnji se dan obilježava 555 godina od Gutenbergove smrti, a mnogi su se već oprostili i od tiskane knjige jer su elektroničke relativno dostupne. Ipak, dobro je znati da predviđanje nestanka knjige posljednjih desetljeća nije ništa novo. Naime, knjiga je preživjela mnoge opasnosti: krajem 19. stoljeća vjerovalo se da će dnevne novine istisnuti knjigu, a za fonograf Thomasa Edisona, preteču gramofona, koja je zvukove mogla i bilježiti i reproducirati, činilo se da će nadmašiti pisaći stroj. Međutim, knjiga je preživjela i novine i fonograf baš kao i prijetnje poput kina, slušanja radija i gledanja televizije. O smrti knjige u tiskanom obliku mogu govoriti samo oni koji knjige više ne čitaju pa i ne dolaze u knjižnice. Da ne biste i vi bili među njima, svakako ovih dana posjetite Narodnu knjižnicu Kostrena, provjerite njihov bogat fond i pronađite knjigu koja će vas opustiti, nadahnuti, poučiti, potaknuti…