Humanost na djelu: Dragan, Gino i Ivan – naši jubilarni darivatelji krvi
Darivanje krvi jedan od najplemenitijih činova na koji se osoba može odlučiti – poklanja dio vlastite krvi koja će poslužiti kao lijek potrebitoj osobi.
Kako krv nije moguće proizvesti na umjetan način, dobrovoljno darivanje jedina je opcija osiguravanja njezinih zaliha. Tako dobrovoljni darivatelj preuzima ulogu posrednika, ali jednako tako i aktivnog sudionika u procesu izlječenja druge osobe – predstavlja aktivnu sponu između zdrave osobe i bolesnika.
Akcije darivanja krvi u Kostreni
Na području općine Kostrena redovno se provode akcije darivanja krvi u organizaciji Crvenog križa Rijeka i aktiva dobrovoljnih darivatelja krvi Kostrena, a organiziraju se u Sportskoj dvorani. Važno je istaknuti kako u među članovima kostrenskog aktiva postoje tri jubilarna darivatelja koji su osigurali više od 100 doza potrebitim osobama – Gino Arbula, Dragan Klarica i Ivan Romić.
– Krv sam prvi put darovao 1963. godine u Skopju, iste godine kad se dogodio razoran potres. Ondje sam darovao dva puta krv, a zatim prijatelju koji je bio ranjen. Nedugo zatim darovao sam krv za djecu drugog prijatelja i tada sam shvatio što točno znači darivanje. Do sada sam darovao krv 107 puta i dobio zahvalnicu Općine Kostrena. – rekao je za naš portal gospodin Ivan Romić.
Gospodin Dragan Klarica također je prvi put darovao krv u vojsci i to 1977. godine u Križevcima. Od tada je redovni darivatelj krvi, a do sada se odvažio 119 puta na darivanje krvi. – Darivanje krvi za mene prvenstveno predstavlja pomoć drugima. Sam proces davanja nije problematičan i stava sam da svatko tko je zdrav i tko se osjeća da može, neka proba barem jednom darovati krv. Nakon toga postat će mu navika. – poručio je našim čitateljima.
Zašto svaka krv ne može poslužiti svakoj osobi?
Krv je gusta i neprozirna tekućina crvene boje koja se sastoji od krvne plazme, krvnih stanica (eritrociti, leukociti) te krvnih pločica (trombociti). Upravo u eritrocitima leži odgovor na pitanje postavljeno u podnaslovu – zašto bilo koju krv ne možemo upotrijebiti za izlječenje bilo koje osobe.
Na eritrocitima (crvenim krvnim stanicama) postoje strukture koje određuju krvnu grupu, a razlikujemo četiri tipa krvnih grupa – A, B, AB i 0. Kod osobe krvne grupe A na površini eritrocita nalaze se strukture karakteristične za krvnu grupu A (tzv. antigen A), a strukture na površini eritrocita osobe krvne grupe B nazivaju se antigen B. Osoba krvne grupe AB ima i antigen A i antigen B na površini eritrocita, dok osoba krvne grupe 0 nema nijedan.
Prvo darivanje krvi – plemenit čin koji će nekome spasiti život
No, te strukture same po sebi nisu problematične za kompatibilnost krvi – problem rade protutijela koja se nalaze u plazmi. Tako osoba krvne grupe A u plazmi ima protutijela za strukture na površini eritrocita krvne grupe B (odnosno protutijela koja prepoznaju antigen B). Kod osobe krvne grupe B priča je obrnuta – u plazmi se nalaze protutijela za strukture krvne grupe A. Dok osobe krvne grupe AB nemaju nijedno protutijelo u plazmi, osobe krvne grupe 0 imaju protutijela za strukture i krvne grupe A i krvne grupe B. Upravo je to jedan od razloga zašto su AB osobe univerzalni primatelji, a 0 univerzalni davatelji. Osim krvnih grupa, ulogu igra i Rh faktor pa tako osoba može biti Rh-pozitivna ili Rh-negativna.
Ako krvnu grupu B unesemo u osobu krvne grupe A, doći će do reakcije – protutijela će se vezati za unesene eritrocite i uništiti ih. Zato je od neizmjerne važnosti prilikom transfuzije osigurati adekvatnu krv.
Kako izgleda darivanje krvi?
Nakon što se provjeri količina željeza iz kapljice krvi dobivene ubodom u jagodicu prsta, slijedi kratak razgovor s liječnikom radi provjere zdravstvenog stanja. Liječnički pregled uključuje provjeru krvnog tlaka i rada srca. Sam postupak darivanja krvi traje od 8 do 12 minuta tijekom kojih se uzima 450 mL krvi, a zatim darivatelj dobiva obrok te određeno vrijeme za odmor.
Razlog zašto se uzima 450 mL krvi jednostavan je – osoba tjelesne težine iznad 55 kilograma ima 4,5 L krvi. Gubitak krvi do 15 % organizam podnosi bez popratnih pojava, što je razlog zašto se uzima 450 mL, odnosno 10 % krvi odrasle osobe.
Od tih 450 mL krvi izrađuje se jedna doza koncentrata eritrocita, trombocita i plazme. Bolesnici liječeni infuzijom primaju dvije doze koncentrata eritrocita, 1,5 doze plazme te 6 do 8 koncentrata trombocita.
Naša tri jubilarna mještana svakako su poruka i poticaj svima da se odvaže na dobrovoljno darivanje krvi i spase nekome život. Stoga pozivamo sve osobe koje imaju preduvjete da se odazovu na dobrovoljno darivanje krvi, a pogotovo one čije su krvne grupe deficitarne!