Sretan Međunarodni dan žena!
Da je ostvarena ravnopravnost između žena i muškaraca, možda bi Međunarodni dan žena bio simbolično sjećanje na borbu za ostvarivanje prava, ali još uvijek smo daleko od toga.
U tom je smislu peruanski politički karikaturist Carlin objavio karikaturu na kojoj je poslovnim muškarcima atletska staza u utrci potpuno slobodna, dok poslovne žene imaju prepreke koje uključuju kućanske poslove. Karikatura je postala viralna kad ju je na društvenim mrežama objavio indijski milijarder Anand Mahindra, a metafora o nejednakosti i težem položaju zaposlenih žena vidljiva je i u našem društvu.
Peruanski karikuaturist La Reppublice Carlin metaforički je prikazao odnose između zaposlenih žena i muškaraca
Borba za jednaka prava
Kada su tisuće žena marširale ulicama New Yorka 1909. godine kako bi upozorile na loše uvjete radnica u tvornicama odjeće, na međunarodnom se planu zakotrljala ideja o važnosti borbe za prava žena. Već 1910. prihvaćen je prijedlog njemačke socijalistkinje i teoretičarke Clare Zetkin o obilježavanju dana kojim se slave društvena, ekonomska, kulturna i politička dostignuća žena. 8. ožujka 1917. u Rusiji su održane dramatične demonstracije koje su imale i antiratni karakter, a nakon abdikacije cara Nikole, žene u Rusiji dobile su pravo glasa.
U Hrvatskoj su žene ostvarile pravo glasa 1881., ali su ga kasnije izgubile. Za vrijeme Jugoslavije žene su imale pravo glasa od 1945., a Ustavom Republike Hrvatske 1990. godine zajamčena je ravnopravnost spolova i zabrana diskriminacije. Ujedinjeni narodi proglasili su 8. ožujka Međunarodnim danom žena 1975. godine.
Naličje demokracije: švicarski primjer
Švicarska je 1971. na federalnoj razini omogućila pravo glasa ženama, ali tek je 1990. godine i posljednji švicarski kanton prisiljen dati ženama pravo glasa. Jedan od razloga tako kasno omogućene ravnopravnosti bio je i taj što su glasači na referendumu, naravno, bili muškarci pa je 1959. godine čak 67% glasača bio protiv ženskog prava glasa.
Konzervativni Švicarci dobar su primjer kako demokratsko odlučivanje ne mora biti pravedno, a tome u prilog govori i činjenica da je Švicarska na referendumu ne tako davne 2004. uvela plaćeni rodiljni dopust za žene. Usporedbe radi, Kraljevina SHS uvela je 1927. godine 12 tjedana plaćenog rodiljinog dopusta, a Hrvatska već u sedamdesetima produljuje plaćeni dopust na sedam mjeseci dok danas zakonske odredbe još više poštuju prava rodilja i roditeljske skrbi.
Lijepa Naša prepuna predrasuda i stereotipa
Interesantna je i činjenica da je jedini muškarac u Odboru za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora Zlatko Hasanbegović, čovjek koji ponosno Hoda za život i brak definira isključivo kao zajednicu muškarca i žene. Na istom pragu tolerancije i borbe za ravnopravnost u društvu jest i odluka Ustavnog suda u Poljskoj o ukidanju prava na pobačaj u listopadu 2020. godine.
Demonstracije u Poljskoj; foto: Benjamin Furst /AFP /Profimedia
Jesmo li se kao društvo odlučili na to da njemačku uzrečicu Kinder, küche, kirche (djeca, kuhinja, crkva) zauvijek bacimo u ropotarnicu ili će o pravima žena odlučivati geni na kamenu tlu iskovani?
Nedavna inicijativa „Nisam tražila“ o nasilju i uznemiravanju u javnim profesijama otvorila je godinama skrivane mučne ispovijesti, a slučaj načelnika granične policije u Grudama, koji je maltretirao kolegice po rodnoj i vjerskoj osnovi, izazvao je velik interes javnosti.
Sjećate li se još uvijek izjave zastupnika u Hrvatskom saboru A. Kovačevića da žene nisu za mudrace, nego za madrace? Ako ste se nasmijali na to, nadamo se da je vaš smiješak pun gorčine, jer sve drugo daleko je od nastojanja da žene budu ravnopravne muškarcima u svim društvenim segmentima.
Cvijet kao simbol podrške
O statusu žena u društvu, o ženama kao predvodnicama u borbi protiv korone te o aktualnim pitanjima govorit će u Europskom parlamentu Evelyn Regner i Anja Rubik. Predavanja se mogu pratiti na stranici Parlamenta.
Prijateljicu, majku, suprugu, sestru, susjedu ili učiteljicu na Dan žena obično darujemo cvijetom. Pravi, nacrtan ili kao naljepnicu na društvenoj mreži, poklonite cvijet kao simbol nastojanja za ravnopravnim položajem žena u društvu, za stvaranjem boljeg svijeta.
Poklon za sve čitateljice i čitatelje povodom Dana žena jest buket od stihova naše pjesnikinje i profesorice Katje Šepić iz zbirke Leh da je i škrebetaljka, Kostrena, 2003. u izdanju Katedre Čakavskog sabora Kostrena.
Katja Šepić, “Žensko san”