Pet savjeta: studiranje u drugom gradu

Iskustvo studija u drugom gradu svakako donosi brojne prednosti, ali zahtijeva i detaljno planiranje.

1. Pokušajte odlučiti što vas zanima i što biste htjeli studirati prije početka četvrtog razreda

Cijeli proces upisa na fakultet bit će lakši ako osoba zna što bi htjela studirati ili makar kojim područjem se baviti. Zašto sam naveo prije početka četvrtog razreda? Odgovor je vrlo jednostavan: u tom slučaju na raspolaganju stoji cijela godina za pokrpati eventualne rupe u znanju te krenuti s ozbiljnim pripremama za državnu maturu. Ako znate kojim se područjem želite baviti, znate i koje predmete morate polagati na maturi pa se fokusirate na njih.

2. Upis na fakultet i traženje smještaja

U trenutku kada se upišete na fakultet, počnite s traženjem smještaja. Neko zlatno pravilo, makar što se stanova tiče,  glasi: što prije, to bolje. Ukoliko prijavljujete dom, nastojte predvidjeti koji ćete broj bodova imati i usporedite ih s prošlogodišnjim rezultatima radi dobivanja orijentira. Ukoliko mislite da nećete uspjeti dobiti dom, tražite stanove.

Što se tiče traženja stanova, najučinkovitiji način je da odete na nekoliko dana u grad gdje ćete studirati i posvetite se samo traženju stana. Oglasnici, internetske stranice, Facebook Marketplace, poznanici – sve to iskoristite prilikom traženja. Ljetni mjeseci pogotovo su zahtjevni jer je većina najmodavaca na godišnjem, a studenti masovno traže smještaj. Na kraju  sve uvijek dobro završi, ali za očuvanje živaca bolje je što ranije riješiti stambeno pitanje.

Napuštanje prijatelja i obitelji, novi grad u kojem ne poznaješ nikoga i samostalan život – prve su asocijacije na studiranje u drugom gradu. Međutim, život u novom gradu ili državi izvrsna je prilika da izađeš iz svoje zone komfora te istinski upoznaš i izazoveš sebe! Studentski život ne samo da će te natjerati na svakodnevno privikavanje na studentske obveze, već i na formiranje samoga sebe kao odrasle osobe. Suočit ćeš se s raznim izazovima, od onih banalnih poput suživota s cimerom i kućanskih poslova do onih ozbiljnijih poput svladavanja stranog jezika, iscrpljujuće birokracije ili žongliranja između fakultetskih i izvannastavnih obveza. No, naposljetku nećeš biti sam u tome, mnogi studenti dijelit će tvoje nedoumice i probleme, a pri rješavanju istih steći ćeš prijatelje za cijeli život! Stoga nemoj oklijevati, uzmi stvari u svoje ruke i kreni u svoju studentsku odiseju!

Ardita Šalja, Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu; Warsaw University of Technology

3. Prvi dani fakulteta

Vrlo je vjerojatno da će vam prvi dani fakulteta biti stresni zbog potpuno nove okoline u kojoj se nalazite. Nastojte biti komunikativni i početi ostvarivati kontakte s kolegama. Uostalom, brucošijade su izvrstan način da se zbližite i razvijete nova prijateljstva.

4. Nemojte padati pod utjecaj vertikalno prenesene panike

Starije generacije uvijek imaju tendenciju zastrašivanja mlađih pa su tako neki predmeti nepoloživi, na ispite se izlazi osam puta, nikad ih nitko ne položi (kao da su obožavatelji Kafkina „Procesa“), a opet svi u konačnici diplomiraju. Savjete od kolega s viših godina poslušajte, ali nemojte ih bezrezervno prihvaćati. Svatko se od nas razlikuje po ritmu učenja, brzini, afinitetima prema pojedinim predmetima i generalno govoriti koliko za koji predmet treba vremena da ga se spremi i koliko je težak, jako je relativno. Po meni, najvažnije na prvoj godini jest da spoznate svoje mogućnosti i svoj ritam. To je ona „prilagodba“ o kojoj svi govore.

5. Ne zaboravite se zabavljati

Strah od neuspjeha katkad rezultira činjenicom da se brucoši potpuno posvete svojim obavezama. To je, naravno, pohvalno, ali isto tako nemojmo zaboraviti važan segment studiranja, a to je zabava i druženje. Kada spoznate svoj ritam i svoje sposobnosti, moći ćete procijeniti koliko dnevno možete raditi i odlučiti kada ćete izaći s kolegama. Jedno pivo, kava ili izlazak tijekom vikenda neće vam nanijeti veliku vremensku štetu , a opet će vam omogućiti da napunite baterije za idući tjedan.

Tijekom srednjoškolskog obrazovanja shvatila sam da me najviše privlači posao istraživača lijekova. Upravo iz tog razloga sam izabrala studij biofarmaceutskih znanosti na Sveučilištu u Leidenu jer sam smatrala da će mi upravo ovaj program pružiti mogućnosti za daljnje profesionalno razvijanje. Najteže mi je bilo što sam se odjednom našla u potpuno drugačijem sistemu obrazovanja i morala sam dati sve od sebe kako bih se što prije prilagodila. Teško je biti daleko od obitelji i prijatelja, ali zato uvijek posebno cijenim posjete Hrvatskoj. Oni mi daju snagu i motivaciju za nove pothvate. Svaki je početak težak i traži prilagodbu, ali uz dovoljno truda i volje, sve se može. Samo treba ići hrabro naprijed, jer svaki trud se na kraju isplati!

Antonia Bradarić, studentica na Sveučilištu u Leidenu (Nizozemska)

Tijekom srednje škole uvijek sam razmišljala kako bih se htjela baviti pokusima i radom u laboratoriju pa sam odabrala studij kemije na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu kao daljnji korak u obrazovanju. Na početku studiranja trebao mi je određeni period kako bih se privikla na novu okolinu i drugačiji sustav ocjenjivanja stečenoga znanja. Zbog gustog rasporeda predavanja vrlo je bitno organizirati vrijeme kako bi se sve obaveze uspješno odradile. Tijekom studiranja studenti imaju brojne mogućnosti kako bi ispunili svoje slobodno vrijeme raznim projektima, učenjem jezika, sportom i slično. Najvažnije je ostvariti ravnotežu i sa zanimanjem istraživati buduću profesiju.

Marija Vučetić, studentica na Sveučilištu u Splitu