Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom u Europi

Nakon dvije godine pustošenja COVID-19 epidemije koja je, osim zdravlja, ozbiljno narušila i društvene odnose, umjesto predaha i mira, dobili smo rat. Nijedan rat ne zaustavlja se na granicama zaraćenih, a (ne)jedinstvo Europe ponovo je na kušnji.

Dan Europe – proslava mira i jedinstva

Na Dan pobjede protiv fašizma, ali pet godina kasnije, 1950. u Parizu ministar vanjskih poslova Robert Schuman održao je govor u kojem je iznio ideju o osnivanju europske institucije koja bi objedinila proizvodnju ugljena i čelika te upravljala njome. Novi oblik političke suradnje temelji se na ideji nezamislivosti ponovnog rata među europskim državama.

Europska zajednica za ugljen i čelik ubrzano se razvija i 1957. osniva se Europska ekonomska zajednica. Od početnih šest država (Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg  i Nizozemska) današnja Europska unija u svojem sastavu broji 27 država. Danom Europe, koji se obilježava 9. svibnja u čast Schumanova govora, slavi se mir i jedinstvo u Europi.

Mir i jedinstvo očito je ideal kojem težimo, ali korona je jasno pokazala koliko europske države nisu jedinstvene i ravnopravne. Naravno, mogu se određene razlike pripisati autonomiji država, ali samo se prisjetimo natezanja oko vrsta cjepiva i njihovih (ne)priznavanja, nelogičnih nedosljednosti oko postupanja u različitim europskih državama te nejednakosti oko postupanja s izbjeglicama.

Neka Dan Europe bude barem podsjetnik na to da moramo težiti solidarnosti, a s obzirom na to da je 2022. Europska godina mladih, Ured Europskog parlamenta Hrvatske u ponedjeljak, 9. svibnja, organizira niz aktivnosti i  radionica u čijem će fokusu biti mladi.  Program započinje od 12 sati u WESPA centru u Zagrebu, a prigodne govore od 16 sati održat će, među ostalim, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić te voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev.

Posjetiteljima će na raspolaganju biti poučne i zabavne aktivnosti i interaktivne radionice sa stručnjacima iz različitih područja. Bit će riječi o budućnosti europskog projekta, zelenoj Europi, solidarnosti s Ukrajinom, metalnom zdravlju te borbi protiv dezinformacija, što bi svakako trebalo biti interesantno s obzirom na trenutnu slobodu medija.

Dan pobjede nad fašizmom u Europi

9. svibnja 1945. godine Njemačka je potpisala bezuvjetnu kapitulaciju u Drugom svjetskom ratu u kojem je živote izgubilo više od 50 milijuna ljudi. Premda su se ratne strahote nastavile sve do kapitulacije carskog Japana, u zemljama Europe 9. svibnja obilježava se kao Dan pobjede nad fašizmom. Nakon sloma Njemačke i njezinih saveznika za većinu europskih zemalja uslijedio je period mira, a Europa je uglavnom dobila svoje današnje obrise.

Iako je više puta spomenut, nije naodmet ponoviti misao koju je izrekao Matti Masikas, zamjenik ministra za europske poslove Estonije u ime Europskog vijeća davne 2017. godine upozoravajući na alarmantno širenje netolerancije i mržnje u Europi: „Oni koji zaboravljaju pogreške iz vlastite prošlosti, riskiraju da ih ponove. No, koji god da je razlog ovog zabrinjavajućeg fenomena, za njega nema opravdanja.“

Memorijalno groblje i spomen-područje Soboli  – spomenik podhumskim žrtvama kao spomen na 91 strijeljanog mještanina Podhuma u srpnju 1942. godine

Fašizam je represija, zabrana, brutalna sila i diktatorska kontrola nad gospodarstvom i društvom. Obilježavanje ovakvih dana i razgovor o njima, poučavanje i istraživanje povijesti kako bismo razumjeli sadašnjost – to su načini na koje se pokušajima fašizma treba suprotstaviti i hrabro odgovoriti. Protiv fašizma treba se i danas i uvijek boriti jer je fašizam, u bilo kojem obliku, prvi znak i početak kraja ljudskih prava.