Mali kaćun podsjetnik na ljepotu i važnost očuvanja prirode
Danas obilježavamo Dan planeta Zemlje, a tim povodom imamo i zanimljiv tekst KD Kostrena o pravom malom botaničkom dragulju pronađenom na našem području.
Dan planeta Zemlje, koji se obilježava svake godine 22. travnja, globalni je podsjetnik na važnost očuvanja okoliša i prirodnih resursa. Ove godine obilježava se pod motom “Naša snaga, naš planet“, a naglasak je na zajedničkoj akciji svih zemalja svijeta s ciljem utrostručenja proizvodnje čiste električne energije do 2030. godine.
Prilikom hortikulturnog uređenja rotora Urinj, uz brojne druge biljne vrste, KD Kostrena pronašao je Mali kaćun (Orchis morio L.). Riječ je o višegodišnjoj zeljastoj biljci iz porodice orhideja, koja uspijeva na osunčanim i suhim travnjacima.
Latinski naziv Orchis potječe od starogrčke riječi ὄρχις (orchis), a ime duguje osebujnom obliku svojih gomolja koji podsjećaju na testise. Drugi dio imena, morio, upućuje na cvijet sličan luđačkoj kapi.
Zbog svojih atraktivnih cvjetova, Mali kaćun su ljudi u prošlosti često presađivali u vrtove, a njegovi su gomolji nekada korišteni u ljekovite svrhe, primjerice, za liječenje upale sluznice ili za pripremu toplog zaslađenog napitka poznatog kao salep.
Orhideje, zbog egzotičnog izgleda, raskošnih cvjetova i jedinstvenog načina cvatnje, s pravom nose naziv aristokratkinja biljnog svijeta. Iako su među najbrojnijim porodicama biljaka, u prirodnim su staništima vrlo rijetke.
Sve su orhideje u Hrvatskoj strogo zaštićene, a njihovo branje, uništavanje, sječa ili iskopavanje zakonom je zabranjeno. Njihova su staništa ugrožena zbog zapuštanja prirodnih travnjaka koje zarastaju u šikare, uništavanja prostora i branja.
Bez utjecaja čovjeka, gotovo bi cijelu Hrvatsku prekrivale šume. Prirodni travnjaci pojavljuju se ponajviše u krajnjem sjeveroistočnom dijelu zemlje gdje zbog manje količine oborina nije moguć razvoj šumske vegetacije, te na visokoplaninskim predjelima, gdje jaki vjetrovi, snijeg i niske temperature također sprječavaju rast šuma.
Postoje dvije osnovne vrste travnjaka: livade i pašnjaci. U oba slučaja bilje se redovito uklanja – košnjom ili ispašom – što ne šteti travi, jer ona brzo ponovno izraste. Štoviše, košnja sprječava rast mladih stabljika drveća i grmlja, pa time pomaže očuvanju travnatih površina.
Nažalost, travnjaci u Hrvatskoj polako nestaju. Stanovništvo se seli iz ruralnih područja u gradove, a napušteni travnjaci postupno zarastaju. Time nestaju mnoge biljne vrste koje uspijevaju samo u travnatim staništima, a s njima i brojne životinje koje o njima ovise. Zbog toga je očuvanje travnjaka od iznimne važnosti.
Istraživanja biljnog svijeta na suhim travnjacima kod Krasice u Hrvatskom primorju, pokazala su da se na površini od stotinjak četvornih metara može pronaći i do 60, pa čak i 100 različitih biljnih vrsta.
Osim Malog kaćuna, na rotoru Urinj mogu se uočiti i druge vrste travnjačkih biljaka poput: livadne grahorice, livadne kadulje, iglice (Geranium), mrtve koprive, trpuca, mlječike, sljeza, male krvare, hmeljaste vije, maslačka, komorača i mnogih drugih.
