Davina Simper: Na štriku se suši šosić
Usluge logopeda posljednjih su godina izuzetno tražene, a mlada kostrenska fonetičarka Davina Simper govori o svojem uspješnom putu od kostrenske osnovne škole do zaposlenja u logopedskom centru.
Nakon završene osnovne škole u Kostreni i gimnazije u Rijeci, Davina je upisala Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ondje je studirala i diplomirala na dvjema studijskim grupama: Rehabilitaciji slušanja i govora na odsjeku za Fonetiku i Primijenjenoj lingvistici. Dvadesetčetverogodišnjakinja iz Kostrene trenutačno radi kao fonetičar i lingvist u Kabinetu „Reci R“.
Fakultet i život u Zagrebu
– Preseljenje u Zagreb bilo je potpuno novo, ali dobrodošlo iskustvo. Unatoč mnogim stigmama koje prate Filozofski fakultet, studiranje na njemu predstavlja izazov. Redovno završavanje tog fakulteta zahtijeva požrtvovnost, odgovornost i, na kraju, mnogo, mnogo rada. – objasnila je Davina na početku našeg razgovora te dodala: – Smatram kako u određenim segmentima ljudi percipiraju Zagreb daleko boljim mjestom za život nego što on uistinu jest. – Davini je u glavnom gradu nedostajala priroda, a često je tmurno vrijeme bio samo dodatni razlog da se vrati u svoj rodni kraj. Međutim, i dalje svim budućim studentima preporučuje to jedinstveno iskustvo studiranja u Zagrebu.
Govorne znanosti pomalo ali sigurno dostižu zasluženu popularnost
Davina trenutačno radi u Kabinetu „Reci R“ u Rijeci. Riječ je o logopedskom kabinetu koji se ponajviše bavi jezičnim teškoćama, specifičnim teškoćama u učenju i pisanju, poremećajima iz autističnog spektra te poremećajima i oštećenjima glasa, sluha i slušnog procesiranja. Misija kabineta jest davanje poduka u područjima govorne komunikacije i govorno-jezičnog razvoja.
– Kabinet glavninom posjećuju djeca jer većina odraslih smatra kako oni na govorno-jezičnoj terapiji nemaju što raditi jer su prestari, ali nikad nije kasno! Ljudima koji u djetinjstvu nisu imali prilike odlaziti na terapije ili jednostavno žele poboljšati svoj jezični profil, uvijek stojimo na raspolaganju. Moj posao većim dijelom obuhvaća terapiju artikulacijskih, kada npr. dijete ne zna reći r ili malo šuška u izgovoru s/š, ili artikulacijsko-fonoloških poremećaja, a bavim se i razvijanjem selektivnog slušanja, lokaliziranjem zvuka u prostoru te teškoćama čitanja i pisanja. – približila nam je Davina svoje aktivnosti. Osim navedenih zadataka, fonetičari rehabilitatori provode i pretrage sluha te pomažu pacijentima prilikom odabira adekvatnog slušnog aparata.
Problemi s govorom mogu se uočiti vrlo rano, iako do izražaja najviše dolaze u trenutku kada dijete krene pohađati vrtić.
– Prva teškoća s kojom se roditelj može susresti u djetetovoj najranijoj dobi jest nedostatak govora. Ako, pak, kod djeteta primijete neka druga odstupanja u govoru kao što je npr. mucanje, važno je što ranije intervenirati. – napomenula je Davina te dodala: – Prije polaska u školu od djeteta se očekuje da usvoji slogovnu analizu i sintezu. Ako ja kažem sto-li-ca, da prepozna tu riječ, ali i obratno, da može prepoznati i proizvesti rimu te ovladati stapanjem ili raščlambom fonema. Npr. izgovorim li a-u-t-o da dijete prepozna koja je to riječ ili koja sve slova postoje u riječi /kuća/.“
Što se izgovora glasova tiče, djeca u dobi između tri i tri i pol godine moraju ispravno izgovarati glasove p, b, t, d, k, g, m, n, j, f, v, h, l, a, e, i, o, u, dok se glasovi s, z, c, š, ž, č, ć, dž, đ, r, lj i nj mogu tolerirati najdulje do pete godine.
Velika odgovornost roditelja
Važno je naglasiti kako se pravodobnim djelovanjem mogu ukloniti smetnje te zaustaviti razvoj djetetove svijesti o poremećaju što, u konačnici, osigurava izbjegavanje eventualnih neugodnosti u kasnijim razdobljima života.
Rijetki su slučajevi u kojima se apsolutno ništa tijekom terapije ne uspije promijeniti ili popraviti. Uspješna terapija temelji se na ranoj dijagnostici problema, za što su odgovorni djetetovi roditelji. – Mnogi roditelji nisu svjesni koliko je njihova uloga važna. Kombinacija kojom se ostvaruju najbolji rezultati uključuje motiviranost djeteta, trud terapeuta te upornost i strpljivost roditelja. Važno je naglasiti kako bi roditelji kod svoje djece trebali razvijati pozitivno govorno raspoloženje te im biti kvalitetan govorni model. – kazala je Davina.
Teško je pronaći termin kod logopeda
Nedostatak logopeda problem je koji ne zahvaća samo riječko područje nego i područje cijele Hrvatske. Problem nastaje jer većina mladih ljudi koji su obrazovani u području govorno-jezične terapije i logopedije ostaje raditi u Zagrebu. Osim toga, niske upisne kvote na fakultetima ne osiguravaju dovoljan broj stručnjaka za područje cijele države.
Na moj upit je li danas veća potreba za logopedima nego ranije, zbog čega i nastaje problem nedovoljnog kadra, Davina je odgovorila: – Na prvi pogled možda izgleda tako da danas postoji mnogo veća potreba za govorno-jezičnim terapeutima i da su djeca sve sklonija govornim manama, ali ne bih rekla da je to doista tako. Mislim da su, u današnje doba, djeca znatno više pod povećalom roditelja, odgojitelja, učitelja itd. te se češće šalju na dijagnostiku i terapiju. To je, s druge strane, i dobra stvar jer se djeci može pružiti pravodobna i zlata vrijedna rana intervencija.
Planovi za budućnost
U razgovoru sam otkrio kako je Davina zadovoljna svojim trenutačnim radnim mjestom i djecom s kojom radi, stoga u bliskoj budućnosti nema namjeru mijenjati posao ili se seliti izvan rodnog kraja.
Kod Davine je uvijek veselo, zabavljam se i učim istovremeno. Davina je uvijek dobro raspoložena, ima fora ured i daje lagane zadaće. – kaže jedanaestogodišnji polaznik logopedskih vježbi.
Iako posao koji radi nije jednostavan i zahtijeva mnogo energije i angažmana, uspješna mlada stručnjakinja Davina Simper smatra kako ju jednako tako i ispunjava, a činjenica da je svjesnost o govoru i komunikaciji sve veća te da govorne znanosti pomalo ali sigurno dostižu svoju zasluženu popularnost, samo idu tome u prilog.
