Energetska pića: postoji li alternativa?
Energetska pića mogu se kupiti u gotovo svakoj trgovini, kiosku i drogeriji pa su lako dostupna i najranjivijoj skupini – djeci.
Ljudi svih dobnih skupina znaju se suočiti s naletima umora i pospanosti kada to i nije najpogodnije. Tada se okreću različitim pripravcima, napitcima i dodatcima prehrani kako bi nastavili s redovnim aktivnostima. Kakav je sigurnosni profil energetskih pića u toj priči?
Kofein “razbuđuje” organizam
Energetska pića široko su rasprostranjena, što znači da se mogu kupiti u gotovo svakoj trgovini i drogeriji. Upravo su zato dostupna i onim najranjivijim skupinama – djeci. U svojem sastavu sadrže pretežito kofein, taurin i umjetna sladila, zbog čega su u pojedinim slučajevima opasna po zdravlje.
Energetska pića koriste se za „brzo“ dobivanje energije, održavanje koncentracije, ali i poboljšanje fizičkih sposobnosti. Svi nabrojani učinci uglavnom su posljedica kofeina koji djeluje tako da „razbuđuje“ organizam. Udio kofeina u energetskim pićima varira i može se kretati od 50 mg pa čak u određenim slučajevima i do 500 mg. Usporedbe radi, čaša kole otprilike sadrži 35 mg kofeina, a šalica kave 100 mg.
Prema procjeni Europske agencije za sigurnost hrane (engl. European Food Safety Authority, EFSA) sigurna primjena kofeina u djece kreće se u dozama do 3 mg/kg tjelesne mase. Dakle, dijete čija je tjelesna masa 30 kg može unijeti u organizam do 90 mg kofeina dnevno. Nije teško primijetiti da se ta doza lako premaši – dovoljno je popiti dvije bočice energetskog napitka s najmanjom dozom kofeina i već je u organizam unesena količina veća od preporučene.
Problemi sa kardiovaskularnim sustavom, prekomjernom težinom i karijesom
Prilikom povećane konzumacije energetskih pića javljaju se nuspojave tipične za prekomjerni unos kofeina. Tako djeca mogu iskusiti manična stanja, poskakivanje srca, probleme sa spavanjem, glavobolje, povraćanje i sl. U određenim slučajevima, pogotovo ako postoje urođene mane kardiovaskularnog sustava, moguća je čak i smrt. Općenito, kod djece problem predstavlja činjenica što su krvožilni sustav, srce i živčani sustav u razvoju, tako da su osjetljivi na utjecaj vanjskih faktora i stimulansa.
Dok kofein uglavnom uzrokuje nuspojave povezne uz kardiovaskularni sustav, umjetna sladila u prekomjernoj količini pridonose razvoju karijesa i dugoročno dijabetesa tipa II. Osim toga, postoje određene poveznice da djeca koja su sklonija konzumaciji energetskih pića također imaju veći rizik od prekomjerne tjelesne mase.
Primjena energetskih pića kod djece i adolescenata svakako bi se trebala ograničiti. Odrasli bi jednako tako trebali pribjegavati drugim metodama za održavanje koncentracije i energije, poput redovitog i urednog odlaska na spavanje, unošenja dovoljno tekućine u organizam, provođenja redovite tjelovježbe i pravilne ishrane.
Često je teško držati se svih preporuka, stoga su ljudi ponekad prisiljeni pribjegavati ekspresnim i lakšim metodama dobivanja energije. U tom slučaju bolja je opcija dodatak prehrani na bazi biljaka iz skupina adaptogena – biljaka koje djeluju na način da prilagođavaju organizam vanjskim stresovima i omogućavaju mu lakše nošenje s njima. Školski primjer adaptogena jest ginseng koji povećava energiju te olakšava suočavanje s izazovima koji se svakodnevno postavljaju pred osobu.