Što znamo o povijesti i običajima vezanim uz Halloween?
Halloween ili kako se kod nas naziva Noć vještica je noć uoči blagdana Svih svetih, 31. listopada čiju je proslavu snažno prigrlila i potaknula industrija zabave. Globalnoj popularnosti Halloweena pridonijela je istoimena kultna horor-franšiza, jedna od najuspješnijih u povijesti filma.
Halloween je skraćeni oblik od arhaičnog engleskog imena za blagdan Svih svetih All-Hallow-even, All Hallows’ Eve. Katolička crkva ovaj blagdan smatra suprotstavljenim katoličkom blagdanu Svih svetih.
Iako su ishodište poganske svetkovine, danas se Halloween prvenstveno slavi kao festival zabave. Proslava uključuje maskiranje u mitološke likove, ukrašavanje kuća i okućnica izdubljenim bundevama, što su vješto iskoristili trgovci diljem svijeta pa su ovih dana trgovine preplavljene različitim artiklima i rekvizitima u znaku Halloweena.
Halloween, Black Friday i proslava Dana sv. Patrika samo neki od primjera globalizacije koja sa sobom donosi nove običaje i utječe na naše navike.
Povijest Halloweena
Stari ketski blagdan Samhain slavio se nalik saturnalijama u Rimu i karnevalima u Europi, relaksiranjem društvenih pravila ponašanja i moralnih zabrana. Njegov nestanak povezuje se s obraćenjem Kelta na kršćanstvo, a prema Jeanu Markaleu koji se bavio istraživanjem Kelta i keltske kulture, Halloween je proizašao kao spoj poganskih običaja s novom religijom.
Halloween je podrazumijevao vjerovanje da se u noći prije Dana mrtvih, mrtvi nakratko vraćaju na Zemlju i posjećuju svoje domove. U strahu od mogućnosti takvih susreta, ljudi su se prekrivali maskama i različitim praznovjerjima pokušavali umilostiviti mrtve. Na Halloween se tako suzdržavalo od svih uobičajenih poslova, a u znak dobrodošlice održavala se vatra na ognjištu i ostavljala hrana za pokojne. Drugi su pak postavljali izdubljene repe s upaljenom svijećom, kako bi se griješne duše uplašile, a dobre pronašle put kući. Bundeva kao najprepoznatljiviji simbol Halloweena postala je popularna tek u 16. stoljeću.
Običaji povezani sa Samhainom dugo su vremena bili ograničeni na područje Irske, Škotske i sjeverozapadne Europe. Nakon velikih migracija stanovništva u XIX. stoljeću zbog gladi i neimaštine, Irci i Škoti koji su emigrirali u Ameriku i Kanadu, sa sobom su donijeli i običaje, a nakon Drugoga svjetskog rata Halloween se počeo obilježavati u gotovo svim dijelovima svijeta čemu je pridonijela veća mobilnost stanovništva te posebno industrija zabave.
Da bi iskorijenila poganske običaje i blagdane katolička crkva je uvodila svoja slavlja. Godine 835. papa Grgur IV. premjestio je svetkovinu Svih svetih na 1. studenoga kako bi potisnuo keltsku svetkovinu Samhaina i odvratio novoobraćene kršćane od sudjelovanja u poganskim obredima.
Legenda o Jack-o’-lanternu
Običaj dubljenja bundevi oslanja se na irsku legendu o kovaču Jacku, poznatom po domišljatosti i škrtosti. Jedna od priča govori kako je prevario vraga tako što mu je ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se vrag pretvorio u novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio križ, zbog kojeg se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina opet je prevario vraga tako što ga je zamolio da mu doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao križ, tako da ga vrag ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, zbog griješnog života nije primljen u raj, a na vratima pakla dočekao ga je vrag i poslao natrag u mrak. Dao mu je žeravicu ugljena koju je Jack stavio u izdubljenu repu i otada luta mrakom. Tako je Jack O’Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja luta između svjetova.
Holywin vs. Hallowen
Vatikan se 2009. godine odlučio suprotstaviti rastućoj popularnosti Halloweena označivši ga antikršćanskim te pozvao katolike diljem svijeta na bojkot američkog marketinškog blagdana i pridruživanje inicijativi Holywin, molitvenom bdijenju uoči Svih svetih i Dušnog dana kao odgovor na proslave vezane uz Halloween.
Blagdan Svih svetih i Dušni dan
Prvog dana studenoga obilježava se blagdan Svih svetih, u spomen na svece i svetice koje je Crkva proglasila svetima, kao i mnogobrojne nepoznate kršćane koji nisu proglašeni svetima, ali su svojim životom ostvarili ideal kršćanskog života. Crkva je ovaj dan odredila za zajedničku molitvu za poznate i nepoznate svete i blažene.
Blagdan Svih svetih u Republici Hrvatskoj je državni blagdan.
Dušni dan obilježava se 2. studenoga, kada se prisjećamo svojih bližnjih koji više nisu među nama. Tog dana vjernici obilaze njihove grobove i mole za njihove duše, za njih pale svijeće i prisustvuju svetim misama.
