Kompost i biovrt
Što je poželjno staviti u kompostište, a što se ne smije te kako uopće napraviti svoj kompost, doznajte u članku kojim potičemo kompostiranje i stvaranje svojeg biovrta.
Svakome od nas zastane dah kad u TV emisijama ili časopisima ugledamo prizore iz engleskih vrtova. Tradicija vrtlarenja u Engleskoj jako je duga i oni su veoma ponosni na nju. U tu se tradiciju ubraja i kompostište, koje ima svaki engleski vrt. Postoje dva načina kompostiranja, odnosno dvije vrste kompostišta: otvoreno i zatvoreno.
Kompostište je mjesto u našoj okućnici, odnosno vrtu, koje smo odredili za proizvodnju komposta, a za to je najbolje odrediti prostor u kojem kutu vrta gdje neće smetati ostalim aktivnostima, kao što je obrada tla, a vrlo je važan smještaj u sjenovito mjesto kako ne bi dolazilo do prevelikog isušivanja komposta.
A što je kompost? Prije su ljudi, dok se više uzgajala stoka, svoje vrtove prihranjivali stajnjakom, a u današnje vrijeme ljudi pribjegavaju prihrani tla mineralnim gnojivima koja sadrže neke elemente, ali ne i sve koji su biljkama potrebni. Upravo organski ostaci iz našeg kućanstva, ako ih pravilno kompostiramo, mogu znatno poboljšati hranjivost našeg zemljišta i vodozračne odnose u njemu te pružiti biljkama sve što im je potrebno za njihov dobar rast i razvoj. Štoviše, ako u svojem vrtu želimo uzgajati voće i povrće na ekološki prihvatljiv način, bez umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja, onda je kompost pravi, ali i nužan izbor.
Osnovna pravila kompostiranja
Ako se odlučimo za kompostiranje, najprije moramo upoznati osnovna pravila kompostiranja. Kompost se može slagati u obliku hrpe na otvorenom, ali jako je dobro ako u tu svrhu napravimo okvir od dasaka, cigle ili kojeg drugog materijala s pregradom u sredini, kako bismo imali dva odjeljka.
Kad napunimo jedan odjeljak, pustit ćemo da kompost sazori za uporabu, a mi ćemo puniti drugi odjeljak za novi kompost i na taj ćemo način stalno imati spremnu određenu količinu komposta za prihranu biljaka. Svakako valja imati na umu da višak vode/tekućine mora otjecati, a uz to prostor mora biti dovoljno prostran kako bi zrak slobodno cirkulirao i pomogao mikroorganizmima u razgradnji otpadaka.
Kompost slažemo tako da na dno stavimo nešto krupnijeg materijala poput grančica kako bismo i na taj način pomogli prozračivanju. Na to možemo baciti ostatke voća i povrća iz vrta i kuhinje, ali samo one koji su zdravi kako kompostom ne bismo prenijeli bolesti na novoposađeno bilje u vrtu.
Nakon nekoliko slojeva otpadaka, poželjno je baciti netom pokošenu travu koja je bez korova, ili barem bez sjemena korova jer na taj način smanjujemo količinu korova u vrtu koji iscrpljuje zemlju.
Također, dobro je svako toliko posuti malo zemlje kako bi se pomogao proces nastajanja komposta. Dobro je dodati celulozu, npr. papir od papirnatih ručnika, ali nikako ne novinski papir ili obojeni papir. Poželjno je povremeno posuti i drvnim pepelom jer sadrži dosta kalija, kalcija i nekih mikroelemenata. Talog od kave nešto je u čemu mikroorganizmi u kompostu u pravom smislu riječi uživaju, a ostaci od raznih čajeva također će dobro doći. Dobro je posuti i piljevinom bjelogoričnog drveća, ali ne previše da se ne razviju crvi, a nije poželjno stavljati ni previše borovih iglica kako ne bismo previše zakiselili zemlju. Valja svakako u kompost dodati i vapno koje sprječava razvoj štetnika.
Hrpu treba povremeno prozračivati i okretati kako bi proces tekao brže i ravnomjernije, a za 8 do 12 mjeseci, ovisno o toplini, vlazi i sastavu kompostne hrpe, možemo očekivati da će proces kompostiranja biti završen i dobit ćemo pravo gnojivo koje će tlo u vrtu uvelike obogatiti te ga postupno pretvoriti u pravi biovrt.
U kompost se ne smiju stavljati:
- otpatci iz vrta kao što je korov sa sjemenom, lišće oraha, bolesno lišće, bolesne biljke
- kuhinjski otpatci: kora agruma, otpaci kuhanih jela, meso, kosti, ostaci ribe
- ostalo: novinski papir, časopisi u boji, pelene, pseći i mačji izmet, izmet uopće, ostaci duhana, sadržaj vrećica iz usisivača, otpatci koji sadrže kemikalije kao što su stari lijekovi, ulje, plastična ambalaža, obojeno i lakirano drvo, stiropor.
Važna napomena za kraj
Ako imamo dovoljno sazrelog komposta, onda ga, kod zimskog prekapanja vrta/ gredice ukapamo u zemlju kako bi obogatio zemlju. Kompost dodajemo i prilikom same sadnje povrća, pogotovo pomidora, tikvica, balacana i paprika. Tijekom rasta i razvoja biljku možemo zaliti vodom u kojoj smo otopili kompost i, vjerujte mi, biljka će nam zahvaliti i podariti nas bogatstvom zdravih plodova.