Zeleni kantunić

Mali podsjetnik vrtlarenja prema Mjesečevu kalendaru

Posljednjih godina u vrtlarenju je postala popularna metoda biodinamičkog uzgoja koja se oslanja na kretanje Mjeseca. Iako znanstveno nije potvrđeno djelovanje Mjesečevih mijena na uzgoj, rast i razvoj biljaka, nisu ni stara vjerovanja za odbaciti.

Podsjećam na Mjesečeve mijene:

  • mladi Mjesec / mlađak
  • prva četvrt
  • druga četvrt
  • pun Mjesec
  • zadnja četvrt.

I sama sam prije puno godina proučavala literaturu koja opisuje vrtlarenje prema Mjesečevu kalendaru, a čak postoje i knjižice koje vas dan po dan, svih 365 dana, informiraju kad je najbolje vrijeme za sijanje, sadnju i druge radove u vrtu. Već dugi niz godina postoji i sjetveni kalendar koji možete kupiti u svim bolje opremljenim sjemenarama.

I tako proučavajući kalendare različitih izdavača i pojedinih novina koje također daju navedene upute, došla sam do spoznaje da se vrlo često razlikuju u uputama, pa npr. u jednom je naveden određeni dan pogodan za sijanje lisnatog povrća, a u drugom korjenastog. I što sad? Prestala sam kupovati sjetveni kalendar i oslanjam se isključivo na Mjesečeve mijene i osnovnu podjelu prema kojoj razlikujemo biljke razvrstane u četiri skupine i dane koji su obilježeni za svaku biljku zasebno, a odnose se na radove vezane uz tu skupinu biljaka.

Tako biljke možemo razvrstati u:

  1. biljke korjenaste korijena – u ovu skupinu ubrajaju se sve vrste korjenastih biljaka, gomolja i lukovice (celer, mrkva, poriluk, rotkvica, cikla, peršin za korijen, krumpir, kapula, češnjak)
  2. biljke cvijeta – u ovu skupinu ubrajamo sve biljke koje uzgajamo radi cvijeta (cvijeće, lukovičasto cvijeće, ljekovite biljke, brokula)
  3. biljke ploda – u ovoj skupini nalazi se sve plodovito voće i povrće (grašak, rajčica, paprika, fažol, tikvice, jagode)
  4. biljke lista – u ovu skupinu ubraja se većina kupusnjača i lisnatog povrća (broskva, salate, radić, matovilac, endivija, cikorija, špinat, blitva, peršin list, trava) te većina začinskog bilja bez eteričnih ulja.

Krenimo redom:

Mlađak – prvih 5 dana nije pogodno za sadnju i to važi za svu vegetaciju.

Prva četvrt – energija se penje u onim dijelovima biljke koji se nalaze iznad zemlje, pa je ovo razdoblje pogodno za sijanje i sadnju povrća od kojega se za prehranu koristi dio koji raste iznad površine zemlje. Nećete pogriješiti ako u ovom periodu posijete salatu, blitvu, ali i krastavci vole ovu fazu iako na taj način čine iznimku od pravila. Svakako ćete dobro postupiti ako posadite ukrasno cvijeće, pogotovo ono koje je izrazito mirisno.

Druga četvrt – jaka mjesečina stvara snažne listove, a osobito je dobro vrijeme za sadnju biljaka koje daju plod iznad zemlje pa je tako pomidore uputno sijati ili presađivati dva dana prije punog Mjeseca.

Pun Mjesec – prva tri dana izuzetno je povoljno vrijeme za sadnju fažola, cijepljenje voćaka, a ako želimo da ruže cvjetaju do kasne jeseni, treba ih orezati upravo za vrijeme punog Mjeseca i to u travnju.

Nakon punog Mjeseca, a u periodu prema zadnjoj četvrti, povoljan je period za sadnju povrća s plodovima ispod zemlje, ali i lukovica, trajnica, dvogodišnjih biljaka pa i jagoda.

Zadnja četvrt – najbolji period za sijanje graška (opet te iznimke!) jer će biti pun i zdrav, ali i sve korjenasto povrće, odnosno s plodovima ispod zemlje. Ako želite usporiti rast travnjaka, uvijek ih kosite u zadnjoj četvrti radi sporijeg rasta.

Period između zadnje četvrti i mlađaka valjalo bi iskoristiti za sječu drva, obradu drva, orezivanje vinove loze, ali isto tako i za šišanje kose jer sporije raste pa ćete uštedjeti na odlasku u frizerski salon.

I za kraj, ako i promašite za koji dan, biljke će isto uspjeti, možda će biti manji prinos, plodovi manje veličine, ali i takvi bit će posebni i slasni jer smo ih sami uzgojili.