Međunarodni dan dječje knjige – kako i zašto čitati naglas

Ove godine obilježava se i 9. rođendan kampanje “Čitaj mi!”, a središnja proslava održat će se u Gradskoj knjižnici Pazin.

“Čitaj mi!” prva je nacionalna kampanja za promicanje čitanja naglas djeci od rođenja.  Cilj kampanje jest poticati roditelje i druge odrasle da s čitanjem naglas djetetu započnu već od njegova rođenja kako bi čitanje postalo dijelom svakodnevnog ugodnog druženja roditelja i djece te kako bi se stvorila posebna emocionalna veza između djeteta i odrasle osobe koja mu čita. Podjednako važan cilj jest poticati roditelje da s najmlađom djecom što prije počnu dolaziti u lokalnu narodnu knjižnicu.

Zašto je važno čitati naglas djetetu od najranije dobi?

Mnogi važni dokumenti i strategije vezane uz čitanje naglašavaju da je upravo metoda glasnog čitanja ključna za razvijanje čitateljskih navika i kasniji uspjeh u školi te općenito uspjeh u stjecanju znanja i vještina. Glasno čitanje djeci često služi i prevenciji poteškoća u čitanju koje se mogu javiti već u najranijoj dobi. Da ne bude zabune, izuzetno je važno čitati djeci svih uzrasta, a ne samo najmlađima.

9 razloga za čitanje naglas

Evo nekoliko činjenica zašto je važno čitanje naglas te savjeta i ideja za provedbu glasnog čitanja djeci najmlađe dobi:

• Glasno čitanje stavlja knjige u središte pažnje te ih predstavlja kao izvore ugodnog, vrijednog i uzbudljivog iskustva. Djeca, koja od najranije dobi nauče vrijednost knjiga, najčešće postanu vrsni samostalni čitatelji.
• Glasno čitanje pomaže djeci povezati ono što vide, čuju i pročitaju. Glasno čitanje odraslih djeci proširuje dječji vokabular i proširuje njihovo opće znanje.
• Glasno čitanje omogućuje roditeljima, bakama i djedovima, braći i sestrama, učiteljima, rodbini i prijateljima da budu čitateljski uzori djeci. Na taj se način njihova ljubav prema knjizi lako prenosi na djecu.
• Glasno čitanje djeci otkriva literaturu koju možda nikada sami ne biste otkrili, poput poezije, kratkih priča…
• Glasno čitanje omogućuje djeci upoznavanje s književnim jezikom koji se znatno razlikuje od svakodnevnog govora, ili jezika koji se čuje na televiziji, pročita u novinama ili čuje u filmovima. Na taj način djeca bolje razumiju složene rečenične strukture.
• Glasno čitanje omogućuje djeci maštanje o ljudima, mjestima, vremenima i događajima koje nisu upoznali ili doživjeli.
• Glasno čitanje stvara vezu između djeteta i odraslog koji mu čita te im tako osigurava zajedničke teme za razgovor. Govorenje i razgovor pomažu u razvoju vještina čitanja i pisanja.
• Glasno čitanje pomaže razvoju kognitivnih sposobnosti kroz razgovore o pročitanom.
• I na kraju, ali ne i manje važno – glasno je čitanje zabavno!

Čitanje u obitelji

Glasno čitanje u obitelji može postati ritual tijekom djetetovog odrastanja.

Glasno čitanje može postati aktivnost koja zbližava tinejdžere i mlađu braću i sestre. Bake i djedovi, ujne i ujaci, tete i stričevi te bliži i dalji rođaci mogu čitati djeci dok s njima provode vrijeme. Tako se jednostavno mogu stvoriti nove prilike za glasno čitanje djeci svih uzrasta.

Kada čitati

Čitati naglas treba kada odgovara svim sudionicima čina čitanja: ujutro, poslijepodne, navečer, bilo da se radi o točno određenom terminu ili je riječ o spontanom čitanju – kada su i dijete i odrasli raspoloženi za priču – a to se može odvijati u autu, u liječničkoj čekaonici, u autobusu, u gradu, u parku, na izletu…

Trajanje čitanja

Čitati treba onoliko dugo dok djeca žele slušati. Djecu ne treba prisiljavati na slušanje priče. S vremenom djeca razvijaju koncentraciju pa se vrijeme slušanja priče produljuje. Samo 15 minuta glasnog čitanja dnevno pomaže djetetovu cjelokupnom razvoju.

Neka djeca vole slušati priču dok crtaju ili se igraju nekom igračkom pa je i to preporučljivo.

Ideje kako čitati djetetu

• Uzmite dijete u krilo i to tako da ono može gledati slikovnicu.
• Igrajte se riječima, stvarajte rime, pjevajte, uključite ime djeteta u priču ili pjesmu jer djeca to vole.
• Dijete će htjeti dirati, hvatati, okusiti slikovnicu jer dijete tako uči i upoznaje svijet oko sebe pa mu možete dati igračku koju će držati dok zajedno čitate.
• Ne zamarajte se brojem pročitanih stranica. Nekada ćete pročitati jednu ili dvije stranice. S vremenom će taj broj porasti.

• Neka dijete slobodno okreće stranice. Možda će djetetu biti zanimljivija sama knjiga od čitanja. Dopustite mu da se poigra s knjigom.
• Obavezno pokazujte ono o čemu govorite, opisujte što se događa na slikama.
• Uključite dijete u priču. Postavljajte pitanja: Što je ovo? Gdje je nešto na slici? I pričekajte da dijete odgovori ili pokaže.
• Potaknite dijete da se uključi u priču – neka oponaša zvukove ili glasove životinja ili neka ponavlja za vama rimu.
• Zadržite se na stranici koliko god je potrebno i koliko god se djetetu sviđa, no ukoliko se djetetu više ne sluša, ostavite knjigu sa strane.

Glasno čitanje aktivnost je koja uključuje cijelu obitelj – roditelje, bake i djedove, braću i sestre, rođake, ali i prijatelje. Izuzetno je važno za razvoj kognitivnih sposobnosti djece, a osobama koje su uključene u glasno čitanje djeci, osigurava čvrstu vezu s djetetom.

Pridonesite razvoju kulture čitanja, čitajte i potičite djecu da i sama glasno čitaju, bez obzira na dob djeteta i/ili odraslih.

1. Koralek, D. Reading aloud with children of all ages. https://www.communityplaythings.com/resources/articles/2005/Reading-Aloud-with-Children-of-All-Ages (11-5-2021)
2. Polette, K. Reasons to read aloud to children. https://www.education.com/articles/ (11-5-2021)