Mila Perović: U najvažnije projekte uvukla me znatiželja
Kostrenka Mila Perović, zadužena za komunikaciju i sadržaje koje telekomunikacijski gigant A1 Hrvatska provodi na društvenim mrežama, svojedobno je proglašena community managericom godine, a kompanija ju smatra lidericom.
Kako joj je to uspjelo, što joj je najteže u svemu, je li nužno za ovakve poslove seliti u Zagreb i kako provodi dane rodiljnog dopusta kod kuće – u Kostreni? Pročitajte u nastavku.
Faks me naučio pisati
– Ne mogu reći da sam od malih nogu maštala o tome da ću se baviti marketinškim komunikacijama, pogotovo ne na digitalnim kanalima. Jednostavno sam u srednjoj školi počela više naginjati društvenim znanostima i skužila da mi leži pisana riječ. Tako sam bez previše razmišljanja odlučila upisati studij komunikologije na Hrvatskim studijima, smjer Odnosi s javnošću. – kaže Mila Perović o tome kako se uopće našla u komunikacijskoj sferi.
Volim reći da me faks naučio pisati – a dobra priča je i danas polazišna točka u svemu onome čime se bavim. Za nju je bitan sadržaj, odnosno ono što je rečeno, jednako kao i forma, tj. način na koji je rečeno. Sve to vrijedi i u marketingu. Kao primjer mogu navesti i vrijednosti iza kojih neki brand stoji i s kojim će ga korisnici povezivati ili scenarij reklamnog spota koji ide na TV, kao i svaki od stotina online bannera koji će iskakati na portalima ili društvenim mrežama, na koje korisnik hoće ili neće kliknuti, a o čemu će odlučiti u nekoliko sekundi. To je jako malo vremena za privući pažnju i zainteresirati, pravi je izazov složiti priču koja to može.
Za pisanje se često kaže da je zanat, a Mila ga je izučila skupljanjem novinarskog radnog iskustva tijekom i nakon studija radeći u full service digitalnoj agenciji i baveći se različitim projektima na području odnosa s javnošću. Danas radi u A1 Hrvatska u odjelu Brand i marketinške komunikacije na poziciji višeg specijalista za digitalni marketing.
Lideri trebaju imati znatiželju, hrabrost i ambiciju
Iz njezine kompanije smatraju ju vrlo uspješnom i kažu da je mlada liderica.
– Nisam sigurna da postoji jednostavan recept za to, ali sad kad gledam retroaktivno, u neke projekte, koji su bili prijelomni u mojoj karijeri, uvijek me uvukla (da baš ne kažem uvalila) znatiželja – ostalo je više-manje s(p)retan splet okolnosti. – kaže Mila ističući kako ima sreću da radi u kompaniji koja nudi mnoge razvojne prilike za sve koji su ih spremni iskoristiti te imaju dovoljno ambicije i hrabrosti.
Zadužena sam, između ostalog, za nastup tvrtke na društvenim mrežama, digitalne strategije i kampanje, employer branding, kreiranje sadržaja raznih oblika, formata i kanala kao i povezivanje online i offline korisničkog iskustva koje prati sve naše promotivne kampanje, evente, sponzorstva.
Mila Perović
Mila je, naime, s nekolicinom kolega bila dio internog startupa unutar A1 Telekom Austria Grupe gdje je upravo njihova ideja izabrana na pitchu između 60 radova, nakon čega su dobili mandat od godinu dana provesti ju u djelo.
– Bavili smo se razvojem big data platforme, dakle nečim o čemu dotad dalje od ideje koju smo prijavili, nisam znala puno više osim da je to novi buzzword, a gdje se od mene i dalje očekivalo da budem na razini zadatka, i to pred očima cijele kompanije, drugim riječima: comfort zona bye-bye! – objašnjava Mila.
Po završetku te avanture, nakon stroge selekcije kandidata iz svih zemalja članica A1 Telekom Austria Grupe uvrštena je u program Group Young Potentials, čiji je cilj bio poticanje osobnog razvoja mladih talenata i promicanje digitalne transformacije na svim razinama u kompaniji. Kroz taj program, kako sama kaže, stekla je međunarodno iskustvo i naučila prepoznati vlastite talente te stalno na njima raditi kako bi ostvarila svoj potencijal.
Uspješna Kostrenjanka Mila Perović proglašena je mladom lidericom
Svakodnevni rad pod imperativom učinkovitosti
Mila se može pohvaliti vrijednim priznanjima poput SoMo Borac, nagrada za community managera godine te nekoliko Mixx priznanja.
– Od prvih SoMo Borac kipića, koji su možda i bili odskočna daska u mojoj karijeri, sad je prošlo već skoro 10 godina, no i danas je ostala ljubav prema komunikacijama i stvaranju sadržaja. U međuvremenu sam sudjelovala i na strani žirija, ali sve ove godine nisam odustala od natjecanja, kojiput na agencijskoj, a danas na klijentskoj strani. Tržište digitalnih komunikacija jest malo, ali zajednica je aktivna pa dobrih ideja i relevantnih radova globalne kvalitete ne nedostaje. Zato je neophodno stalno pratiti trendove, industriju i konkurenciju kako bi se ostalo ukorak s njima, a zatim i osloboditi kreativnost kako bi dogurali korak ispred.
Dobra ideja, koliko god sama po sebi bila originalna, revolucionarna ili pak jednostavna a genijalna, dobiva svoju vrijednost tek realizacijom, za što je potrebno strateški pogođeno pakiranje. Rekla bih da je ključ za uspjeh omjer 50:50; dobra ideja + pametna implementacija.
– Danas sam na svojem radnom mjestu u Telekomu možda i navikla svakodnevno raditi pod imperativom učinkovitosti, ali kultura kompanije je takva da ne dopušta zanemarivanje razmišljanja o inovaciji kao preduvjetu za opstanak.
Posao – Zagreb, rodiljni dopust – Kostrena
Zanimalo nas je je li točno da je „sve u Zagrebu“ i što bi se trebalo posložiti za povratak u naše krajeve. – Ma nije istina da je baš sve u Zagrebu. Zagreb u odnosu na Rijeku možda nudi više poslovnih prilika, kao i više sadržaja za kvalitetno slobodno vrijeme, ali mislim da je opet na pojedincu kako će te prilike i sadržaje prepoznati i iskoristiti. – objašnjava Mila ističući kako je trenutno na rodiljnom dopustu i uživa u Kostreni.
– Nikakav Bundek ni Zrinjevac ne mogu zamijeniti šetnju s bebom po Žurkovu. Svakodnevica mi izgleda malo drugačije od one na koju sam navikla u Zagrebu i privikavam se na pravila potpuno suprotna od onih kojima me naučio profesionalni put: ništa planiranje, nikakvi kompromisi, samo intuicija i improvizacija. – smije se Mila, izvrsna i u novoj ulozi, onoj najljepšoj: majke maloga dječaka. Razmišljajući iz te perspektive u budućnosti se vidi na relaciji Rijeka – Zagreb: – Moja kompanija jedna je od prvih koja je uvela fleksibilne modele rada i prije pandemijske godine, a mislim da ćemo u budućnosti sve više težiti nekom hibridnom modelu koji će zaposlenicima ili freelancerima omogućiti da svoj posao jednako uspješno obavljaju remote, posebno u IT sektoru ili u umjetničkim zanimanjima.
Društvene mreže nisu stvarni život
Zanimalo nas je i što je Mili najteže u poslu i kako se s time nosi. – Ne propitkivati ustaljene prakse i raditi nešto kako se „oduvijek radi” može biti opasna zamka, pogotovo ako je to linija manjeg otpora. A opet, ako nešto radi, zašto to mijenjati? To je najteže pitanje. – ističe Mila.
Najteže mi je balansirati između svakodnevne operative odnosno svih dnevnih taskova koji „ne mogu čekati” i „hrane za mozak” tj. nekakve edukacije, potrage za idejama ili razmjene znanja, iskustva i prakse, radionica, brainstorminga ili pak obične kave s kojom zanimljivom, pametnom osobom. Inspiracija se nalazi na svakom koraku, ali osobno je često u nedostatku vremena ne stižem pretvoriti u inovaciju, iako se nastojim stalno podsjećati kako bi to trebao biti prioritet.
Sve više se danas priča o lošem utjecaju društvenih mreža, a Mila i sama kaže da tako provodi velik dio vremena: – Moram priznati da provodim dosta vremena u scrollanju iako se trudim to držati pod kontrolom. Ali da, poznata mi je situacija da otvorim npr. YouTube ili još gore, Tik Tok, kao samo da bacim pogled i evo nas pol sata kasnije, ja pogled s mobitela digla nisam. – objašnjava Mila da to zapravo i ne treba čuditi. Sve funkcije društvenih mreža dizajnirane su za privlačenje i zadržavanje naše pažnje, sve notifikacije, lajkovi i shareovi tjeraju nas da stalno provjeravamo uređaj i da se bez njega osjećamo kao odsječeni od svijeta.
Navikli smo da nam pametni telefon bude glavni izvor razonode, vadimo ga iz džepa kad nam je dosadno, kad nešto čekamo, kad smo sami… Ali i kad želimo podijeliti trenutak s prijateljima, obitelji ili cijelim internetom pa Mila ističe: – I zato u toj priči o negativnim utjecajima društvenih mreža, koji neminovno postoje, zaboravljamo pozitivne strane, a to je da smo povezaniji nego ikad prije i da ljudi, koji su po prirodi društvena bića, komuniciraju više nego prije, da se kreativno izražavamo, kreiramo, stvaramo i družimo. Zato ne mislim da su društvene mreže po defaultu loše, ali da, često ih shvaćamo preozbiljno i zaboravljamo da one nisu stvarni život. To je nešto što trebamo podsjećati sami sebe, a posebno o tome voditi računa kod mlađih generacija.
Svim mladim ljudima, koje čeka pitanje izbora fakulteta i pozicije na tržištu rada, Mila uz pozdrav poručuje:
Poručujem mladima da je u redu ako još ne znaju čime će se baviti jer dok završe fakultet i dočekaju izlazak na tržište rada, pojavit će se možda neka potpuno nova zanimanja, u kojima će se prepoznati i koja će onda morati objašnjavati svojim roditeljima i rodbini.
Ispiti jesu bitni, ali ne i razlog da zbog njih propuste uživati u studentskim danima, u druženju, hobijima i projektima jer sve je to iskustvo koje razvija vještine, gradi kompetencije i, u konačnici, oblikuje osobu i privatno i profesionalno.