More je za Badnjak pisalo i tužne priče
Badnjak mnoge pomoračke obitelji pamte i po teškim havarijama. Tog je dana stradao i brod Split 1917. godine.
Parobrod Split sagrađen je u brodogradilištu Glasgow 1900., a 1908. prodan je Hrvatskom parobrodarskom društvu Jadran-Split. 23. prosinca 1917. uplovio je u riječku luku s teretom ugljena, cijanida i karbida u željeznim bačvama, a sljedećeg jutra, na Badnjak 1917. došlo je do eksplozije i požara. Zapalio se teret karbida dok je brod bio privezan na Riva Cristoforo Colombo (Riva Boduli). Brodom je zapovijedao kapetan Juraj Jelčić iz Selca. Da se izbjegne veća nesreća lučki remorker Vontato oteglio je gorući brod u Martinšćicu gdje je nasukan na zapadnoj strani Vele kave. Olupina su 1941. – 1942. izrezali Talijani zbog potrebe za željezom.
Zbog olujnog nevremena oko jedne milje od Žurkova na Badnjak 1959. godine potopio se drveni brod Igrane (Obalna plovidba, Šibenik) zbog pomaka tereta pirita i eksplozije. Sedam je od 13 članova posade stradalo.
Na Sušaku, gdje se i rodio, umro je na Badnjak 1913. godine Kazimir Jakovčić, vlasnik brodogradlišta u Martinšćici u kojem je sagradio 43 jedrenjaka za riječke, bakarske, lošinjske i dubrovačke brodovlasnike.