Oprez; počeo je period borovog prelca!
U periodu od veljače do travnja često ćemo u krajevima uz more na stablima crnogorice uočiti “bijela klupka” kao i kolone dlakavih gusjenica na tlu. Dlačice ovih gusjenica jaki su alergeni pa ih ne treba dirati jer mogu izazvati i vrlo jake alergijske reakcije, a gusjenica može izazvati reakciju i kad je mrtva.
Riječ je o borovom četnjaku (Thaumetopoea pityocampa, Denis & Schiffermüller), leptiru iz porodice prelaca – noćnih leptira. Kao što mu i samo ime govori, borov prelac obitava na vrstama iz porodice borova (borovi, jele, smreke, ariši). U Europi je raširen u svim državama Mediterana, zatim u srednjoj i istočnoj Europi sve do Skandinavije.
Kako prepoznati borovog četnjaka?
Ovu vrstu najlakše je prepoznati po dlakavim gusjenicama koje se u proljeće kreću u kolonama dugim i po nekoliko desetaka metara. Gusjenica je samo jedan od razvojnih oblika ovog inače dosta neuglednog noćnog leptira.
Neposredno prije kukuljenja gusjenice počinju formirati kolone držeći se za srebrnkastu nit koju ostavljaju za sobom. Sve gusjenice su slijepe, a ne služi ih ni osjet njuha. Zato je kolona u pokretu dok god ne pronađu hranu – borove iglice.
Zašto je borov četnjak štetan?
Borov četnjak štetan je jer se hrani borovim iglicama dvaput godišnje: mlade izlegle ličinke u jesen te gusjenice u proljeće. Kod nas na Jadranu nametnik je uglavnom na crnom i alepskom boru.
Ovog nametnika nalazimo većinom na odraslim stablima (starost oko 40 godina na više) gdje jako rijetko izaziva veće probleme kao što su odumiranje i sušenje stabala. Dolaskom proljeća stabla će se oporaviti i opet postati zelena. Gusjenice ozbiljne posljedice ostavljaju na novopošumljenim dijelovima šuma gdje mlade biljke brzo odumiru uslijed hranjenja iglicama.
Je li borov četnjak opasan po čovjeka i životinje?
U dodiru s kožom gusjenica borovog četnjaka može kod čovjeka i životinja (pasa) izazvati alergijske reakcije. Uzrok tome jesu dlačice gusjenica koje sadrže otrovnu supstancu koja služi kao način obrane od predatora. Reakciju može izazvati i mrtva, ne samo živa gusjenica. Budući da gusjenice izbacuju otrov kao aerosol (raspršuje se zrakom), dovoljno je da pas prođe kraj nje ili je poliže pa da dođe do alergijske reakcije. Pri kontaktu dolazi do naglog oticanja gubice, zatvaraju se oči, cijela glava psa počinje strahovito svrbjeti, a ponekad je reakcija toliko snažna da psi i povraćaju. Ako je u trenutku kontakta s gusjenicom psu otvorena gubica, jezik može tako nateći da za nekoliko minuta zatvaranje gubice više nije moguće, a može doći i do nekroze jezika te zbog toga do otpadanja dijelova jezika. U ovakvim slučajevima veterinarska intervencija hitno je potrebna jer prijeti opasnost od oticanja ždrijela i zatvaranja dišnih puteva.
Ono što svakako preporučujemo jest pripaziti na svoje pse i nastojati, ako je moguće, izbjegavati šetnju borovom šumom u periodu od veljače do travnja. Pse bi trebalo držati na povodcu i paziti što njuškaju.
Koje su metode suzbijanja ovog štetnika?
Istraživanja su pokazala da su šume sastavljene od monokulture četinjača koje rastu na siromašnim tlima osjetljivije na napad ovog nametnika. Stoga bi jedan od načina borbe protiv borovog četnjaka bila sadnja novih vrsta te oblikovanje mješovitih šuma.
Suzbijanje skidanjem i uništavanjem gnijezda je zahtjevno jer se gnijezda obično nalaze na višim granama, no tretiranje insekticidima se ne radi iz ekoloških razloga.
Izvor: Centar za invazivne vrste