Orfeo Tićac – zaštitnik kostrenske baštine i identiteta
U Narodnoj čitaonici u Kostreni Sv. Luciji predstavljena je zbirka “Šale i dogodovštine s mora i kraja: povratak pričama“ Orfea Tićca.
– Pred nama je zbirka priča koju je s puno ljubavi i strpljenja sastavio naš Orfeo Tićac, čovjek koji je znao slušati, pamtiti i bilježiti ono što čini dušu jednog mjesta. Godinama zapisujući ono što mnogi od nas samo čuju, nasmiju se i zaborave, stvorio je mali arhiv anegdota, priča i šala koje bi, da ih nije zapisao možda nestale u vremenu koje sve brže juri naprijed, kazala je ravnateljica Narodne knjižnice Kostrena Dragana Vučinić na predstavljanju zbirke priča „Šale i dogodovštine s mora i kraja: povratak pričama“ Orfea Tićca.
Riječ je o svojevrsnom nastavku knjige iz 2004. godine, objavljenom postumno, nepunih 20 godina nakon autorove smrti.
Kako je kazala Vučinić, kostrenska knjižnica kao izdavač ponosno stoji iza ove knjige jer u vremenima kada se sve čini užurbano i digitalno ovakva izdanja podsjećaju koliko je važno sačuvati usmenu lokalnu baštinu i dati joj novi život među čitateljima.
Zahvala Aleksandri Tićac
– Raduje nas da možemo biti most između priča koje su se nekad pričale uz more, na brodu, među susjedima i čitatelja koji će ih danas ponovo otkriti. Stoga ova knjiga nije samo zbirka šala već pravi čuvar identiteta, rekla je Vučinić koja se posebno zahvalila Aleksandri Tićac, supruzi pokojnog Orfea koja je velikodušno ustupila prikupljenu građu te omogućila da rad njezinog supruga nastavi živjeti. Zahvale su upućene i cijeloj obitelji Orfea Tićca i Općini Kostrena koja prepoznaje važnost ovakvih znanja te uredničkom odboru kojeg su činile Branka Kržik Longin i Ina Randić Đorđević te Ediju Gustinu koji je osmislio i naslikao naslovnicu knjige kao i Davoru Peroviću na grafičkoj pripremi i realizaciji tiska knjige.
Jedna od urednica zbirke priča, Ina Randić Đorđević, rekla je kako izniman život Orfea Tićca ne staje u jednu večer. Ovaj kapetan duge plovidbe, dugogodišnji direktor Jadroagenta, olimpijski dužnosnik te sportski i kulturni djelatnik, bio je i zaštitnik kostrenske baštine i identiteta.
Sveukupno 70-ak priča
Knjiga čuva čakavski izričaj, ali sa željom da njezine priče budu dostupne što većem broju ljudi, urednice su u napomenama su objasnile toponimi i arhaični izraze. Priče su podijeljene u četiri skupine, a prvu skupinu čini kostrenska svakidašnjica s brojnim poznatim imenima. Drugu cjelinu čine crtice iz pomoračkog života gdje se ponovo susreću imena poznatih kostrenskih pomoraca i kapetana, a svoje je mjesto našla cjelina vezana uz Pomorsku školu Bakar koju su pohađali brojni Kostrenjani. Posljednja, ujedno i najveća cjelina u knjizi koju čini sveukupno 70-ak priča, posvećena je sjećanjima i crticama iz šireg kraja. Knjigu zaključuje priča o ganguliću ili kopriviću u kojoj Tićac s nostalgijom piše o stablu koje pruža svoje korijenje kao što ova knjiga pruža svoja sjećanja kako ne bi bila zaboravljena.
Na predstavljanju knjige u Narodnoj čitaonici u Sv. Luciji priče Orefea Tićca čitale su Branka Kržik Longin i Ani Radolović, a učenici drugih i osmih razreda Osnovne škole Kostrena publici su se predstavili nastupom s kojim su već sudjelovali na Lidranu, a koji kroz duhovitu i zanimljivu priču na čakavštini povezuje minula vremena sa suvremenim životom.
