Izložba u Svetoj Barbari: priča o najpoznatijem brodu i spasiteljici iz sjene

Izložba kroz originalne predmete, dokumente, fotografije, makete i multimedijalne sadržaje približava priču o najpoznatijem putničkom brodu svih vremena – »Titanicu«, ali i o »Carpathiji«, brodu koji mu je u presudnom trenutku prvi priskočio u pomoć te, kako ističu organizatori izložbe, tragediju pretvorio u priču o spasu i humanosti. Izložba ne donosi samo priču o tragediji i spasu, već i o putnicima, članovima posade, kapetanima i brodograditeljima čije su sudbine povezale Atlantik i Kvarner, ali i cijelu Hrvatsku i susjedne zemlje. Naime, na oba broda koja su se u tragičnim okolnostima našla na Atlantiku jedne travanjske noći 1912. godine bilo je više od stotinu Hrvata.

Spomenik u Rijeci

– Na „Titanicu“ je bilo 30 ljudi iz Hrvatske koja je tada bila dio Austro-Ugarske, a bilo je i petero Slovenaca i četvero Bosanaca. Od njih 39 preživjelo je dvoje Slovenaca i troje Hrvata. Na Carpathiji bila su 84 člana posade iz naših krajeva i sedam putnika iz Hrvatske. Dakle, više od stotinu ljudi iz naših krajeva bilo je dio te tragedije te je ova izložba način da ih se prisjetimo i približimo priču javnosti. „Carpathija“ je uvijek bila u sjeni „Titanica“, ali je obilježila povijest ovog podneblja i zaslužuje da se o njoj više priča i piše, kazao je Slobodan Novković iz Udruga Titanic 100 Bratina koja je zajedno s Hrvatskim grboslovnim i zastavoslovnim društvom Zagreb, Udrugom pomorskih kapetana Sjevernog Jadrana »Kraljica mora« Rijeka i Mjesnim odborom Pećine, u suorganizaciji s Bratovštinom sv. Nikole iz Kostrene Sv. Barbare, Centrom kulture Kostrena i Kućom kostrenskih pomoraca organizirala izložbu u Kostreni.

Slobodan Novković, Nevenko Žunić i Željko Ševerdija

Prva ideja, kako kaže Novković, bila je da se izložba održi samo na Pećinima, no onda su došli upiti iz Kostrene i Labina. Novković također otkriva da je njegova udruga pokrenula inicijativu da se tragediji „Titanica“ i „Carpathiji“ podigne spomenik u Rijeci. Prvi koraci su napravljeni i taj će spomenik u dogledno vrijeme, prema njegovim riječima, biti na riječkoj rivi pokraj popularnog Boonkera. U tijeku je prikupljanje sredstava za spomenik, a izložba bi također trebala biti otvorena u Perušiću jer upravo Lika dio Hrvatske gdje je bilo najviše naših putnika na „Titanicu“.

Spasiteljica „Carpathia“

Izložba u Narodnoj čitaonici u Sv. Barbari ostaje otvorena do 29. svibnja, a posjetitelji na njoj mogu pogledati jedinstvenu i raznovrsnu zbirku Udruge Titanic 100 iz Bratine koja obuhvaća originalne predmete i vjerne replike povezane s »Titanicom« i njegovim sestrinskim brodovima »Olympic« i »Britannic«. Tu je posljednje pismo hrvatskog iseljenika Ivana Stankovića, originalne dokumente putničke agencije iz Basela, fragmente brodske opreme s »Olympica« te komadić ugljena izvađen s olupine „Titanica“ s dubine od 3.800 metara.

Među izloženim predmetima nalaze se i replika spasilačkog prsluka izrađenog prema uputama iz 1911. godine, originalni tanjur iz blagovaonice trećeg razreda, drveni rukohvat i palubna obloga s broda »Olympic« te autentični štambilj radnika brodogradilišta Harland & Wolff koji je sudjelovao u izgradnji »Titanica« i »Olympica«.

Izložba uključuje i povijesne razglednice iz 1912. godine, popis hrvatskih putnika te bogatu zbirku dokumenata, fotografija i pisama vezanih uz njihove sudbine, kao i specijaliziranu knjižnicu s četrdesetak naslova posvećenih ovoj temi. U sklopu izložbe svoje mjesto našle su i brodske makete i ulja na platnu riječkog slikara Nevenka Žunića, koji prikazuje karakteristične prizore »Titanica« i »Carpathije«. Kako je prilikom otvorenja izložbe kazao sam Žunić, cilj mu je bio prikazati što vjernije sam događaj jer je i sam više prošao mjestima gdje potonuo „Titanic“ i spašavala ga je „Carpathia“ koja je, prema njegovim riječima, u povijesti svoje plovidbe napravila puno dobrih djela spašavanja na moru.

Priča o “Titanicu” prati se od malih nogu – Tim Čandrlić

Velik interes za specijaliziranom knjižnicom