KulturaZanimljivosti

Prije 188 godina objavljena je “Horvatska domovina” Antuna Mihanovića

Na današnji dan, 14. ožujka 1835. godine, u desetome broju prvoga hrvatskog kulturnog i književnog časopisa Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka, koji od 1836. godine izlazi pod imenom Danica ilirska, objavljena je pjesma Horvatska domovina Antuna Mihanovića.

Od 14 strofa, koliko ih je zagrebački pravnik i jedan od pjesnika hrvatskoga narodnog preporoda Antun Mihanović zapisao, prva, druga, pretposljednja i posljednja postaju temelj današnje himne Lijepa naša domovino.

Savez hrvatskih pjevačkih društava 1907. godine Hrvatskomu je saboru podnio predstavku “glede uzakonjenja, odnosno službenog proglašenja pjesme Lijepa naša domovino hrvatskom himnom”. No, Lijepa naša domovino prvi je put službeno proglašena hrvatskom državnom himnom tek točkom četiri prvoga ustavnog amandmana od 29. veljače 1972. godine. Status hrvatske državne himne potvrđen joj je i u Ustavu Republike Hrvatske 1990. godine.

Nije posve sigurno tko je skladao glazbu,  no uvriježilo se mišljenje da je to bio hrvatski časnik u austrougarskoj vojsci i glazbeni amater Josip Runjanin. Runjanin je kao kadet služio u graničarskoj pješačkoj pukovniji br. 10 u Glini pod zapovjedništvom pukovnika Josipa Jelačića te se zato smatra da je popijevka tamo skladana.

Spomen-ploča u Kostreni

U vrijeme kad je objavljena pjesma Horvatska domovina Antun Mihanović živio je u Rijeci pa se pretpostavlja da je tu i nastala. Na zgradi Narodne čitaonice u Kostreni Sv. Luciji nalazi se spomen-ploča, postavljena 1935. godine povodom stote obljetnice objavljivanja. Postavljena je na lijevoj strani pročelja zgrade, a zbog bojazni da ne bude uništena  početkom talijanske okupacije kao snažno hrvatsko obilježje, članovi Čitaonice skinuli su ju i sakrili pa je neoštećena dočekala kraj rata. Nakon obnove zgrade ponovo je postavljena 1955. godine. I danas se može vidjeti na samom ulazu u zgradu Narodne čitaonice.

Kulturna i povijesna vrijednost spomen-ploče u spomen na sto godina hrvatske himne. U ploču gleda ravnateljica Centra kulture Kostrena Borka Reljac

Lijepa naša domovino službeno je ime naše himne iako se često krati na Lijepa naša. Pritom se treba razlikovati od Lijepe Naše, što je perifrazno ime Republike Hrvatske. Ubraja se među malobrojne miroljubive himne jer veliča ljepote domovine.

U svojoj pjesmi Mihanović iskazuje divljenje i ponos te ljubav prema domovini, a priroda je vedra, blaga i idilična (vedro nebo, blage noći, toplo ljeto), baš kao i ljudi, neraskidivo povezani s prirodom (vedri ljudi, blaga prsa – plemeniti, humani, dobrostivi, topla djela – dobra, plemenita djela).