Problem pretilosti – jesu li nam djeca debela?

Panel Kineziološkog fakulteta iz Zagreba o pretilosti djece i mladih otkriva zabrinjavajuće podatke kad je njihova prekomjerna tjelesna težina u pitanju. Hrvatska je sedma zemlja po pretilosti mladih od 39 zemalja Europe, zabrinjavajuće je da prvih sedam mjesta drže zemlje Mediterana. Čak 42 % dječaka koji žive uz more je pretilo, a djevojčice s Mediterana također su prve po pretilosti.

Važno je osvijestiti problem debljine

– Debljina je rezultat lošeg balansa između unosa i potrošnje. Ako na ulazu u osnovnu školu imamo 90 % dostatno tjelesno aktivne djece, a na izlazu samo 17 %, vjerojatno je u tom periodu nastao neki problem. Taj problem povezan je i s nedostatkom logističkih preduvjeta poput dvorana. Mi smo ga pokušali riješiti poligonima koji omogućuju tjelesnu aktivnost bilo gdje, pa i u učionici! – izjavila je na panelu KIF-a prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović i dodala: – Od 2003. godine Hrvatska raste kao nacija, proporcije i debljina su u porastu, nažalost na prvom smo mjestu zajedno s Maltom u Europskoj Uniji!

Debljina je javnozdravstveni, ali i društveni i psihološki problem

Kroz Nacionalni program Živjeti zdravo napravljeno je puno, no pandemija je puno stvari unazadila, ali istovremeno na jedan način sve nas i osvijestila o potrebi brige za zdravlje. – Prekomjerna težina nije uzrok samo šećerne bolesti već i kardiovaskularnih, nekih sijela tumora, mentalnih bolesti, hipertenzije i brojnih drugih. Imamo 35 % djece s viškom kilograma, od toga 14,8 % ima debljinu. Samo 14 % roditelja primjećuje da njihovo dijete ima previše kilograma, a niti jedan ne uočava da dijete ima debljinu. Potrebna je edukacija roditelja da prekomjernu težinu uoče na vrijeme i počnu djelovati. – zaključila je Musić Milanović.

Broj sati Tjelesne i zdravstvene kulture itekako je premalen i zaostaje za onima u regiji. – Hrvatska je svjesna da stoji statistički vrlo loše po pitanju pretilosti djece i mladih. Zaključak ovog panela jest da imamo rješenja koja zajedno možemo implementirati i poraditi da stanje bude bolje. Broj sati Tjelesne i zdravstvene kulture u školama definitivno je premalen. Svi mi, zajedno s roditeljima i djecom, trebamo osvijestiti ovaj problem i raditi na tome da se više krećemo, doprinosimo zdravlju, a samim time i kvaliteti života. – zaključio je prof. dr. sc. Mario Baić, dekan Kineziološkog fakulteta.

Treba povećati satnicu Tjelesne i zdravstvene kulture u školama – smatra Marko Baić, dekan KIF-a

Akcijski plan za prevenciju debljine

Posebna je priča prehrana djece i mladih. – Iako smo mediteranska zemlja, čini se da je kultura objedovanja itekako zasjenjena zapadnjačkim stilom prehrane koja obiluje visoko procesuiranim namirnicama koje kao rezultat daju upravo ovu sliku koju imamo danas u dječjoj populaciji. Utjecaj okoline iznimno je jak dok istovremeno utjecaj obitelji sve više slabi. Odgoj i obrazovanje u prehrambenom smislu moraju biti prisutni od najranijih nogu kako bi djeca stekla zdrave životne navike prvo u obitelji a onda i dalje.”-istaknula je dipl. inf. preh. teh. Karmen Matković Melki, nutricionistica iz Hrvatskog saveza nutricionista.

– Prekomjerna tjelesna težina kod djece nije samo javnozdravstveni problem. To je i psihološki te sociološki problem. Neka djeca su često isključivana zbog svog izgleda, a neka čak i u riziku da postanu žrtve vršnjačkog nasilja. Problem je složen stoga ne može biti posao samo jednog sustava nego više sustava koji kontinuirano moraju razmjenjivati i revidirati svoje odluke. Imamo puno primjera dobre prakse, no i loših vijesti. Neke su vezane uz više sile kao što su pandemija, potres i ekonomski problemi, no neke možemo riješiti odmah. Od škole koja bi trebala isključiti sve ono rizično poput automata za brzu prehranu i visoko zaslađene napitke te uključiti zdrave obroke za svu djecu. – istakla je Marija Gabelica Šupljika, zamjenica Pravobraniteljice za djecu.

– U tijeku je donošenje akcijskog plana za prevenciju debljine koji u fokus stavlja upravo djecu i mlade. Rješavat će se problem tjelesne neaktivnosti i prehrambenih navika kroz različite programe! –  istaknula je dr. Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva.

Na Panelu Kineziološkog fakulteta sudjelovali su prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. sc. Martina Jeričević, načelnica Sektora za potporu sustavu sporta i zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje u Ministarstvu turizma i sporta, Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport u Hrvatskom saboru, Marija Gabelica Šupljika, zamjenica Pravobraniteljice za djecu, dr. Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva, prof. dr. sc. Mario Baić, dekan Kineziološkog fakulteta, prof. dr. sc. Maroje Sorić te prof. dr. sc. Renata Barić s KIF-a, dipl. inf. preh. teh. Karmen Matković Melki, nutricionistica iz Hrvatskog saveza nutricionista te Patrik Kramarić, kineziolog, trener u Aktivnoj Hrvatskoj. Panel je moderirao doc. dr. sc. Dario Novak s Kineziološkog fakulteta.

Dekan KIF-a Mario Baić na kraju Panela pozvao je na suradnju te zahvalio svim institucijama na odazivu te na spremnosti da svi zajedno i dalje rade na poboljšanju ovog javnozdravstvenog problema.

Foto: Lukša Marotti