Projekt promicanja mentalnog zdravlja u »Leptirićima«
Vrtićka odgojna skupina “Leptirići” od siječnja je provodila PROMEHS projekt kojim se potiče podrška mentalnom zdravlju djece.
Mentalno zdravlje definira se kao sposobnost pojedinca da ostvari sve svoje potencijale te se uspješno nosi sa svakodnevnim izazovima i općenito aktivno i kompetentno doprinosi društvu (WHO, 2005.).
Potreba za promicanjem mentalnog zdravlja
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji posljednjih dvadesetak godina primjećuju se sve učestalije mentalne teškoće djece i adolescenata u cijelom svijetu koje, nažalost, umanjuju djetetove kompetencije te negativno utječu na cjelokupni razvoj djeteta (WHO, 2003.)
Iz navedenih činjenica proizišla je potreba za promicanjem mentalnog zdravlja (PROMEHS) u školama odnosno već od predškolske dobi. Riječ je o Erasmus KA3+ projektu voditeljice prof. dr. sc. Ilarie Grazzani sa Sveučilišta u Milanu, a naš je vrtić, kao i mnogi drugi, suradnik u projektu koji u Hrvatskoj vodi izv. prof. dr. sc. Sanja Tatalović Vorkapić s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Više o projektu može se doznati na stranicama Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Projekt Promehs imao je za cilj razvoj, provedbu i evaluaciju Kurikula za mentalno zdravlje djece kroz tri osnovne cjeline (prema Grazzani i sur. 2020.):
- promicanje socijalno-emocionalnog učenja
- promicanje otpornosti
- sprečavanje socijalnih, emocionalnih i bihevioralnih problema.
Aktivni i motivirani „Leptirići“
Projekt se provodio u skupini »Leptirići« od siječnja do svibnja 2021.godine. Aktivno je uključeno dvanaestero roditelja i djece koji su se dobrovoljno uključili te uz pomoć priručnika provodili aktivnosti projekta kod kuće. U aktivnostima su sudjelovala i sva ostala djeca naše skupine cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada. Ukupno je provedeno 15 aktivnosti. Sve su teme djeci bile izrazito poticajne i zanimljive, često već doživljene problemske situacije, ali i nove teme poput depresije, hiperaktivnosti, socijalne izoliranosti, različitih oblika nasilja i slično. Djeca su stoga bila iznimno aktivna i motivirana.
Aktivnosti su uglavnom počinjale problemskom pričom te se nastavljale poticajnim vođenim pitanjima o emocijama, ponašanju pojedinih likova i strategijama rješavanja s ciljem produbljivanja rasprave. U radu su se koristili sadržaji poput animiranih crtanih i edukativnih ciljanih filmova, videozapisi, kratke prezentacije, slikovnice, igrokazi, likovne aktivnosti i kartice za smirivanje. Djeca su u potpunosti razumjela cilj i temu svake aktivnosti iako im je to teoretsko znanje teže bilo primijeniti u stvarnim i osobnim situacijama. Najviše su sudjelovala u dramatizaciji aktualnih priča ili osmišljavanju sličnih situacija i strategija za rješenje problema.
Pokazalo se da djeca u novim, ali sličnim, problemskim situacijama rabe naučene strategije rješenja problema, prepoznaju uzroke, pronalaze rješenja prevladavanja tuge kod drugih, koriste korake nenasilne komunikacije.
Mališani uspješno povezuju i komentiraju doživljaje likova ranije upoznatih priča. Isto tako prepoznaju i razumiju različite oblike nasilja, a i svjesni su odgovornosti svakog pojedinca da reagira na takve situacije u društvu.
Nakon provedenih svih planiranih aktivnosti općenito kod djece pokazalo se bolje prepoznavanje i verbaliziranje različitih emocionalnih stanja kako vlastitih, tako i tuđih, poštivanje različitosti, značajan razvoj socijalnih kompetencija (pomaganje prijatelju, poziv na igru, manju učestalost ruganja) te razvoj komunikacijskih vještina i nenasilno rješavanje problema.
Zahvaljujem roditeljima na suradnji i aktivnom sudjelovanju u projektu te se nadam da će i nadalje promicati mentalno zdravlje svoje djece i omogućiti im da postanu kompetentni članovi našega društva.
odgojiteljica Ana Babić Šikić, mag. praesc. educ.