KostrenaZeleni kantunić

U Kostreni puštena u rad mjerna stanica za motrenje medenja

Tehnološkim rješenjima nastoji se povećati pčelarska proizvodnja i kvaliteta pčelarenja u županiji.

Projekt “Motrenje medenja Primorsko-goranske županije” temelji se na primjeni suvremenih tehnoloških rješenja za postizanje značajnog povećanja produktivnosti pčelarske proizvodnje.

13. pokretna mjerna stanica u Podurinju

Potporu programu motrenja medenja sufinancirala je Općina Kostrena nabavom pokretne terenske mjerne stanice u iznosu od 10.000,00 kuna. Navedena mjerna stanica, 13. po redu, započela je s radom 4. svibnja 2021. godine, neposredno prije početka pčelarske sezone 2021 godine.

Mobilne terenske mjerne stanice osiguravaju mogućnost elektroničkog prikupljanja, dostave i bilježenja višestrukih dnevnih podataka i to: vanjsku temperaturu, relativnu vlagu, masu u kg na dvije decimale (prinos), temperaturu legla, kontaktni alarm, senzor mjerenja brzine vjetra (anemometar) i senzor padalina (kišomjer).

Podatci se prikupljaju, prate i analiziraju mrežnim putem, a projekt sufinancira Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije iz Stare Sušice uz gradove: Bakar, Kastav, Krk, Novi Vinodolski i Opatiju te općine Bašku, Klanu, Kostrenu, Lovran, Matulji, Omišalj, Punat, Općinu Vinodolsku i Vrbnik.

Načelnik Općine Kostrena Dražen Vranić podržao je pridruživanje Kostrene županijskom projektu pokretanjem 13. mjerne stanice

Projekt „Motrenje medenja PGŽ“ predstavlja višegodišnju programsku aktivnost pa se planira povećavati broj terenskih mjernih stanica i obuka pčelara koji će o njima voditi brigu. Vlasnik pčelinjaka u Podurinju jest Alen Maras.

Suradnja pčelara i znanstvene zajednice

Dosadašnja provedba programa dovela je do izrade predikcijskih modela medenja. S tim ciljem potpisana je suradnja sa Sveučilištem u Rijeci, Centrom za napredno računanje i modeliranje na čelu s prof. dr. sc. Ladom Kranjčevićem, istaknutim hrvatskim i međunarodnim IT stručnjakom.

Informacije dobivene Programom obrađivat će se ustupanjem resursa „super računala“ BURA Sveučilišta u Rijeci, najjačeg kompjuterskog sustava Jugoistočne Europe i 440. računalnog sustava po procesnoj snazi u svijetu.

Programske aktivnosti praćenja lisnih i štitastih uši provode na području Primorsko-goranske županije u suradnji s Odjelom za biologiju, Sveučilišta “Josip Juraj Strossmayer” u Osijeku te poznatom stručnjakinjom u području hrvatske entomologije doc. dr. sc. Mirtom Sudarić Bogojević. Ova istraživanja već su rezultirala pronalaskom nove vrste lisne uši u RH – lat. Drepanosiphoniella fugans na stablu maklena (Acer monspessulanum L.) identificiranoj na otoku Krku u ljeto 2019. godine.

Institucionalno povezivanje primarnog proizvođačkog sektora s vrhunskim znanstvenim centrom za nove tehnologije u području obrade i primjene podataka prikupljenih samim Programom, zasigurno je dokaz prepoznate kvalitete uloženih napora i postignutih rezultata koje su uložili dionici Programa.

Bogati prirodni resursi pogodni za kvalitetan med

Specifičnost hrvatskog pčelarstva predstavlja pčelinja paša koja ponajviše ovisi od rasprostranjenosti odnosno zastupljenosti biljnih zajednica i brojnosti vrsta biljnog pokrova.

Posebno treba naglasiti kako zemljopisni i klimatski položaj Primorsko-goranske županije koja na relativno maloj površini osigurava prirodne resurse za proizvodnju više različitih vrsta meda. Neke od njih tržište meda neke svrstava u vrhunske i jako tražene. U tome se posebice ističu goranski medun (ponajviše smreke te drugih biljnih zajednica Gorskog kotara) te med primorske kadulje, koji se ubrajaju u najznačajnije pčelinje proizvode Primorsko-goranske županije.

Med iz Primorsko-goranske županije cijenjen je po svojoj kvaliteti

Pored njih treba istaknuti i potencijal proizvodnje i trženja meda primorskog vrijeska, primorskih meduna, lipe, bagrema, kestena, ali i vrlo karakterističnih inačica multiflornog meda – primorskih i planinskih livadnih zajednica.

Gradovi i općine, koji su prepoznali važnost „Programa motrenja medenja PGŽ-a“, svojim su doprinosom dali značajnu potporu unapređenju i razvoju pčelarstva, a Općina Kostrena tako je pokazala da potiče kvalitetu proizvodnje meda, ali i nastojanja da se podrže, očuvaju i unaprijede prirodni resursi.