Uvodi se tjedno praćenje kvalitete mora u Kostreni
Na inicijativu načelnika Općine Kostrena Dražena Vranića 15. svibnja održan je sastanak s ravnateljem Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a Željkom Linšakom i kapetanom Darkom Glažarom iz Lučke kapetanije Rijeka koji je ujedno i član ŽOC-a.
Povod sastanku je kontinuirano onečišćenje mora i obalnog pojasa u Kostreni iz Inine Rafinerije nafte na Urinju kao i konačni završetak sanacije prošlogodišnjeg onečišćenja izazvanog istjecanjem ugljikovodika iz HEP-ove Termoelektrane.
S obzirom na učestalo onečišćenje obalnog pojasa i mora, Općina Kostrena je naručila od Nastavnog zavoda za javno zdravstvo kontinuirano provođenje kontrole kvalitete mora. Uzimanje uzoraka Nastavni zavod će obavljati jednom tjedno na 4 lokacije, s time da će poseban naglasak biti na kvaliteti i sigurnosti mora za kupanje, osobito na potezu od plaže Spužvina do granica Rafinerije te na plažama Klančić i Podkvarovo, odnosno prostoru od Lučice Podurinj do uvale Dražica.
Prvi uzorci uzeti su u ponedjeljak 29. svibnja na plažama Podkvarovo, Klančić, Nova voda i Svežanj.
Ispitivanje mora sastojat će se od praćenja fizikalnih, fizikalno-kemijskih, kemijskih i mikrobioloških pokazatelja. Na osnovi rezultata mikrobioloških pokazatelja odredit će se kakvoća mora za kupanje, sukladno važećoj Uredbi o kakvoći mora za kupanje. Rezultati fizikalnih, fizikalno kemijskih i kemijskih pokazatelja usporedit će se s referentnom postajom Svežanj kako bi se procijenila kvaliteta mora ispitivanih lokacija.
Obzirom da predstoji kupališna sezona, NZZJZ PGŽ donijet će procjenu je li more na onečišćenjem zahvaćenom području optimalne kvalitete i sigurno za kupanje, a rezultati će se redovito objavljivati na mrežnim stranicama Općine Kostrena, TZ općine Kostrena i NZZJZ PGŽ-a.
U slučaju novih onečišćenja koja su i nadalje moguća s obzirom da prema iskazu INA-e dolaze iz podzemlja Rafinerije ili da se uzorkovanjem ustanovi kvaliteta mora koja nije sigurna za kupanje, Nastavni zavod i Općina Kostrena tražiti će žurno postupanje svih nadležnih institucija, prije svega Državnog inspektorata, Odjela vodopravne inspekcije i Odjela za zaštitu okoliša.
Sanacija onečišćenja koje se dogodilo istjecanjem ugljikovodika iz Termoelektrane u najvećem dijelu je završena, izuzev na lokaciji koja se naziva Perovića vala gdje će se aktivnost čišćenja obalnog dijela nastaviti, s obzirom da je riječ o nepristupačnom terenu gdje nije moguća primjena strojeva.
Načelnik Općine Kostrena Dražen Vranić nezadovoljan je dinamikom sanacije kao i odnosom institucija koje bi po njemu trebale oštrije sankcionirati onečišćivače, samim time i pridonijeti sprječavanju incidenata.
Svjestan sam da ljudi misle kako Općina ima veći utjecaj od onog koji je stvaran. Nažalost, stvarnost je drukčija. Općina Kostrena, niti bilo koja druga jedinica lokalne samouprave, nema instrumente kojima može direktno utjecati na rješavanje ovakvih problema, kao što ni svojim odlukama ne može sankcionirati onečišćivače. U ovakvim slučajevima možemo se obratiti nadležnim institucijama, tražiti očitovanja, razgovarati, žaliti se, surađivati i tražiti rješenja. Populistički mogu i prekinuti komunikaciju kako predlažu neki. I tome ne bih bio nesklon kada bi time nešto postigli i riješili problem, ali ne mislim da se problemi mogu rješavati prekidom razgovora, dapače! Ne interesira me populizam i ako mogu, radije ću biti dio rješenja, nego galamiti u javnom prostoru bez učinka, stvarajući dojam lažnog utjecaja i tobožnjeg činjenja. U konačnici, podsjetit ću, i ja sam mještanin Kostrene. U Kostreni žive moja djeca, supruga i ja, naši roditelji. I kao i drugi mještani podjednako sam zabrinut i ljut, ali i odgovoran da unatoč svojim osobnim stavovima radim ono što je u najboljem interesu mjesta. Neki moji sumještani često i rado komentiraju kako je u Kostreni sve grozno i katastrofalno, pa se ne mogu ne zapitati zašto se toliko ljudi želi doselili u Kostrenu, graditi kuće ili kupiti stan, i zašto se u našem okruženju jedino u Kostreni povećao broj stanovnika, da li zato što je sve tako loše ili je Kostrena ipak mjesto poželjno i ugodno za život!?
Svaka okolnost ima svoje lice i naličje. Naše okolnosti su takve da na malom prostoru imamo razvijenu industriju jer Kostrena u vremenima prije nego je postala samostalna Općina, nije bila planirana da bude ovo što je danas. Kostreni je bila namijenjena sudbina industrijske zone s višestambenim radničkim naseljima, kakvo je svojevremeno izgrađeno u Pavekima i ulici Iva Šodića. Zbog prisutnosti nekoliko velikih industrijskih tvrtki imamo izdašan proračun i mogućnosti nekih drugih oblika razvoja i nadstandarda koje brojne druge općine i gradovi nemaju što zasigurno doprinosi pozitivnom trendu kretanja stanovnika.
S druge strane imamo i prijetnje okolišu jer to industrija neminovno sa sobom nosi. Isto tako smo svjedoci sudbina brojnih mjesta koja nemaju ekoloških problema, ali u njima nema ni ljudi i mnogi bi se s nama rado mijenjali. Po meni industrija ne bi trebala biti problem kada bi se svi procesi odvijali po najvišim ekološkim standardima i kada bismo kao država puno oštrije sankcionirali sve one koji se toga ne pridržavaju. Kada bi sankcije bile takve da tvrtke budu motiviranije ulagati u razvoj poslovanja usmjerenog na očuvanje zdravlja ljudi i očuvanje okoliša, nego snositi posljedice kao što je to sada slučaj, tada bi se problem vrlo brzo riješio. Dok je sustav tako postavljen, da sve ostaje na razini inspekcijskih nadzora čiji nam rezultati kao ni visine sankcija nisu poznati, niti se takvi podatci javno objavljuju, do tada jedino mogu zaključiti da je za onečišćivače očito ovako isplativije, ali nije dobro za nas, koji smo prisiljeni na suživot s industrijom.