Znate li da se nekad plaćalo pravo glasa na izborima?
Nekada se pravo glasovanja plaćalo, a danas se o odlasku na izbore odlučuje na temelju vremenske prognoze.
Iako se još nije začuo prvi službeni zvižduk, političke utakmice prije novih lokalnih izbora itekako su u tijeku. Sredinom svibnja, točnije 16. svibnja, dosadašnje predstavnike u tijelima lokalnih i područnih samouprava očekuje provjera zadovoljstva te mogućnost promjena.
Većina ljudi ne vjeruje da njihov glas nešto znači ili da može išta promijeniti. Često se pitam progovara li to strah od neuspjeha ili upravo suprotno – strah od uspjeha (da naš odabir doista pobjedi na izborima) i odgovornosti koja dolazi s time.
Izborno pravo od 1848. godine
I dok se danas o odlasku na izbore odlučuje na temelju vremenske prognoze i stupnja osobne volje (čast izuzecima), nekad nije bilo tako. Pravo glasa plaćalo se i moralo se zadovoljiti nizu uvjeta da bi ga se uopće moglo prakticirati.
Nekad se plaćalo izborno pravo
U modernom smislu izborno zakonodavstvo na našim prostorima korijene ima još u revolucionarnoj 1848. kad je preobrazbom feudalnog u građansko društvo, započela i preobrazba srednjovjekovnog staleškog sabora u moderno predstavničko tijelo. Na Banskoj konferenciji 1848. ustoličili su se imenovani zastupnici (banski pozvanici) i izabrani zastupnici koji su birani na temelju cenzusnog biračkog prava u pokrajinama, županijama, kaptolima i dr.
Aktivni i pasivni glasači s obzirom na obrazovanje
Pa ipak, samo 3% građana tada je moglo dati svoj glas. Trebalo je naime zadovoljiti visoke obrazovne i imovinske cenzuse, a onaj koji bi to mogao, morao je svoj glas dati javno. Takav birački sustav, koliko god bio neuređen i nerazrađen, dugo je opstajao kao najnapredniji.
Tek 1910. godine detaljnije se posložilo biračko pravo. Temeljem tadašnjeg zakona aktivno pravo glasa imali su muškarci s navršene 24 godine koji su plaćali porez od 6 do 15 kruna, osim ako nisu imali višu naobrazbu, a pasivno pravo muškarci s navršenih 30 godina koji su znali čitati i pisati. Tako se povećao postotak građanstva koje je moglo izaći na izbore pa je iznosio 10,5 %.
Lokalni izbori održat će se 16. svibnja 2021. godine
Uz manje ili veće promjene kroz godine, izuzev perioda NDH kad nije bilo ni pisanog ustava ni biračkog prava, stiglo se do 1945. godine kad je u Hrvatskoj, kao federalnoj jedinici FNRJ, prvi put ozakonjeno opće, jednako, tajno i izravno pravo glasa muškaraca i žena s navršenih 18 godina. U prvim takvim izborima za parlament, birači su mogli samo glasati za ili protiv ponuđene liste – Narodne fronte Jugoslavije.
Posebno je interesantna bila komponenta „tajno“ s obzirom na tzv. kuglični sustav. Naime, birač je bio dužan staviti zatvorenu ruku u obje glasačke kutije i kuglicu spustiti u onu koja pripada listi, odnosno kandidatu kojem želi dati svoj glas, odnosno u ovom slučaju želi li ili ne želi podržati Narodnu frontu Jugoslavije. Tek je Ustav RH iz 1990. ozakonio puno demokratsko biračko pravo.
Izaći na izbore – pravo koje se premalo cijeni
Redovni izbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave održavaju se svake četvrte godine, treće nedjelje u svibnju, a raspisuje ih Vlada Republike Hrvatske. Prvi takvi lokalni izbori održani su 1990. u travnju i tada su se zvali Izbori za skupštine općina.
Izbori 2021. – izađi na izbore
Posebno su interesantni lokalni izbori 2009. jer su to bili prvi izbori na kojima su načelnici, gradonačelnici i župani izabrani izravno na općim izborima, a ne natpolovičnom većinom koalicije u vijeću, kao što je to bio slučaj dotad. Novi sustav omogućio je da mnogi gradovi i općine izaberu neovisne kandidate za gradonačelnike i načelnike.
Članove lokalnih i područnih predstavničkih tijela biraju svi punoljetni hrvatski državljani koji imaju prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode, kao i državljani drugih članica Europske unije u skladu s posebnim zakonom.
Ne trebaju platiti, ne trebaju zadovoljavati obrazovne ni imovinske cenzuse, trebaju samo ostvariti svoje glasačko pravo i ponijeti osobnu iskaznicu (a ove godine i zaštitnu masku)!