Znate li što simbolizira svaka adventska svijeća i kada ih palimo?
Vjera i nada, mir, ljubav i radost, vrijednosti su koje simboliziraju četiri svijeće na adventskom vijencu.
Adventske svijeće pale se četiri tjedna došašća i sa zadnjom upaljenom svijećom dočekujemo Božić. Paljenje adventskih svijeća stoljetna je tradicija, a svaka od svijeća ima svoje značenje.
Adventske svijeće i njihovo značenje
Prva adventska svijeća, simbol vjere i nade pali se danas, 3. prosinca. Nazivaju je još i proročanska svijeća, u sjećanje na proroka Izaiju koji je prorokovao Kristovo rođenje. Tako se u prvom tjednu došašća čitaju ulomci iz evanđelja koji navješćuju dolazak Mesije.
Iako u modernim adventskim vijencima nema propisane boje, tradicionalno se koriste tri ljubičaste i jedna ružičasta adventska svijeća.
Druga adventska svijeća simbol je ljubavi i pali se 10. prosinca. Naziva se još i Betlehemska, u spomen na put Josipa i Marije prema Betlehemu, a simbolizira Kristove jaslice i ljubav.
Treća adventska svijeća je simbol radosti i pali se 17. prosinca. Ova svijeća se naziva pastirska svijeća i simbolizira radost nadolazećeg Božića. Treća svijeća tradicionalno bi trebala biti ružičaste boje, a naziva se pastirskom kako bi podsjetila dolazak Spasitelja.
Četvrta adventska svijeća simbol je mira i pali se na Badnjak 24. prosinca. Naziva se anđeoskom svijećom ili svijećom anđela glasnika koji donose radosnu vijest o Isusovu rođenju.
Neke inačice adventskog vijenca imaju i petu svijeću koja je simbol Kristove bezgrešnosti, a tradicionalno se pali na Badnjak ili Božić. Peta svijeća, ako se koristi, trebala bi biti bijele boje.
Druga tumačenja
Prema germanskoj tradiciji svijeće pak označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. U drugim tumačenjima one su oznake godišnjih doba, neki ih povezuju s četiri evanđelista (Matej, Marko, Luka i Ivan), dok je najučestalije tumačenje kako predstavljaju brojanice i svaka od njih označava jedan tjedan došašća.
Simbolika vijenca
Krug predstavlja vječnost, on je savršen i nema mu početka niti kraja, a svijeće su svjetlost. One predstavljaju pobjedu nad tamom koja simbolizira zlo. Najčešće se vijenac ukrašava zimzelenim raslinjem kako bi se oslikao neprekinuti ciklus života, stavljaju se i božikovina i tisa koje simboliziraju besmrtnost. Bodljikavi listovi božikovine podsjećaju na Kristovu krunu od trnja, a postoji i legenda prema kojoj je Isusov križ bio načinjen od božikovine. Kao simbol života i uskrsnuća stavljaju se još i orasi, sjemenke mahuna te češeri bora.
Prvi adventski vijenac nastao je 1839. godine u Hamburgu, a izradio ga je evangelistički pastor Johann Hinrich Wichren, osnivač doma za siromašnu djecu. Njegova je ideja bila slikovito djeci pojasniti iščekivanje Božića pa je od drvenog kotača i 23 svijeće napravio prvi adventski vijenac. Svaki dan palili bi jednu malu crvenu svijeću, a nedjeljom se palila veća bijela.