25 godina Mense u Hrvatskoj – danas su testiranja u Rijeci

Povodom Međunarodnog dana inteligencije danas se vrše testiranja koja provode ovlašteni Mensini psiholozi, a rezultat testiranja stiže na e-mail adresu svakog pristupnika u roku od mjesec dana. Svi koji ostvare rezultat bolji od 98 posto populacije, u vrlo kratkom roku zaprimit će poziv na učlanjenje u hrvatsku Mensu, koja ove godine obilježava 25. godišnjicu postojanja.

Hrvatska Mensa, koja djeluje od 1997. godine, dio je šire zajednice Mense International, koja okuplja više od 140.000 članova diljem svijeta. Osim ugodnih druženja i zanimljivih putovanja, Mensa nudi članovima i niz pogodnosti. Želite li provjeriti funkcionalnost svojih moždanih vijuga, a niste se prijavili na Mensino testiranje, možete pokušati riješiti jedan od internetskih testova na poveznici  Mensa Danske.

Višestruka inteligencija

Pojam inteligencije nije jednoznačan te postoji mnoštvo teorija i definicija koje ga pokušavaju pojasniti. Inteligencija se najčešće definira kao sposobnost uspješnog snalaženja u novim situacijama, a najpoznatija mjera inteligencije je IQ – kvocijent inteligencije.

Neka istraživanja pokazala su da vrhunac svojih sposobnosti ljudski mozak doživljava u 22. godini. Pet godina kasnije već ima poteškoća u brzini reagiranja, racionalizaciji i rješavanju logičkih problema. S pamćenjem je sve u redu do 37. godine, a mozak nema problema u uporabi naučenog do 60. godine.

Međutim, ne treba zaboraviti na emocionalnu te socijalnu inteligenciju koje su od velike važnosti kada je u pitanju uspjeh na privatnom, ali i poslovnom planu. Naime, osobe koje imaju razvijenije vještine “čitanja tuđih emocija” i djelovanja u skladu s njima, brže će napredovati i ostvarivati svoje ciljeve.

Prema teoriji Howarda Gardnera, američkog profesora psihologije s Harvarda, postoje različite vrste neovisnih inteligencija:

• lingvistička inteligencija – sposobnost primjene bogatog rječnika u govorenju i pisanju
• logičko-matematička inteligencija – uočavanje logičke strukture te uzročno-posljedičnih veza, sposobnost otkrivanja obrazaca, sposobnost kategorizacije, klasifikacije, zaključivanja, generalizacije, računanja i provjere hipoteza
• prostorna inteligencija – sposobnost zamjećivanja vidnih i prostornih informacija, mogućnost njihove preobrazbe i oblikovanja te mogućnosti vidnog zamišljanja bez pomoći vanjskih vidnih podražaja
• glazbena inteligencija – sposobnost obrade glazbenih elemenata: visine tona, ritma i boje tona
• tjelesno-kinestetička inteligencija – uključuje upotrebu svih ili samo nekih dijelova tijela u rješavanju problema ili oblikovanju proizvoda
• intrapersonalna inteligencija – sposobnost da razumijemo vlastite osjećaje, prepoznajemo vlastite namjere i motive
• interpersonalna inteligencija – sposobnost razumijevanja tuđih osjećaja, misli, vjerovanja i namjera
• naturalistička inteligencija – sposobnost da razlikujemo vrste u prirodi, važna za preživljavanje u prirodi.