500 godina Judite
Hrvatski sabor proglasio je Godinu Marka Marulića kako bi javnost osvijestila činjenicu da ove godine obilježavamo 500 godina tiskanja Marulićeve “Judite”.
“Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena” prva je Marulićeva knjiga tiskana na hrvatskom jeziku, a objavljena je u Veneciji 13. kolovoza 1521. Taj je ep Marko Marulić napisao još 1501. nadahnut biblijskom junakinjom, a po njemu je on kasnije prozvan Ocem Hrvatske Književnosti.
Marulićev spomenik u Splitu rad je čuvenog Ivana Meštrovića
Marulić je svoje najpoznatije djelo na hrvatskom jeziku napisao 1501. godine. Biblijski lik udovice koja spašava svoj grad Betuliju od neprijatelja Asiraca, metafora je domovine Hrvatske, a Marulić je spjev posvetio svojem kumu, don Dujmu Balistriliću. Budući da se u djelu u podjednakoj mjeri javljaju elementi klasičnog (vergilijanskog) pjesništva i kršćanske književnosti, djelo je ujedno i humanističkoga i renesansnoga karaktera.
Prvo je izdanje izašlo iz tiska 20 godina kasnije, 13. kolovoza 1521. godine u Veneciji, a nova odmah sljedećih godina, 1522. i 1523. Knjiga je urešena drvorezima za koje neki smatraju da ih je priredio sam Marulić. “Judita” je prvi umjetnički ep u hrvatskoj književnosti napisan na narodnom jeziku i pravi je europski bestseler svojeg vremena.
Marko Marulić najznačajniji je hrvatski srednjovjekovni pisac, tvorac prvog epa na hrvatskom jeziku te cijenjen europski humanist koji je većinu svojih djela pisao na latinskom jeziku, ali sačuvan je i značajan opus na hrvatskom te nekoliko kratkih tekstova na talijanskom jeziku. Glavni su mu književni uzori bili Biblija, patristika i klasična antika. Gotovo u cijelom opusu vidljiva je duboka religioznost, ali i izrazito humanistička obrazovanost i širina interesa te domoljubna zabrinutost zbog osmanlijskih osvajanja.