450 godina od rođenja znanstvenika Keplera
U čast njemačkog astronoma Johannesa Keplera imenovani su planetoid, krater na Mjesecu i Marsu te Keplerova supernova.
Astronom, matematičar i astrolog Johannes Kepler odigrao je ključnu ulogu u znanstvenoj renesansi. Rođen 1571. godine u Weil der Stadtu u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg, već kao mladić pokazao se kao vrstan matematičar pa se sa 17 godina upisao na Sveučilište u Tübingenu te nastavio školovanje za svećenički poziv.
Međutim, prije položenog posljednjeg ispita, nakon kojeg se trebao zarediti, prihvatio je ponuđeno mjesto profesora matematike i astronomije u protestantskom sjemeništu u Grazu te svoj život posvetio astronomiji i matematici. Karijeru je započeo kao asistent danskom astronomu Tychu Braheu, a nakon Braheuove smrti preuzeo je njegov položaj dvorskoga matematičara i astrologa cara Rudolfa II.
Keplerovi zakoni za laike
Keplerovo najpoznatije otkriće jesu zakoni o gibanjima planeta oko Sunca, koji su bili važan dokaz u korist Kopernikove heliocentrične teorije u vremenu sukoba heliocentrične i geocentrične slike svijeta. Prva dva zakona izložio je 1609., a treći 1619. godine i upravo je potonji bio temelj Isaacu Newtonu za otkriće zakona opće gravitacije – kretanje svih planeta određeno je gravitacijskom silom koja djeluje između planeta i Sunca.
- Keplerov zakon odnosi se na gibanje nebeskih tijela po elipsi, a ne po kružnici. Sunce je u jednom od dva žarišta elipse.
- Keplerov zakon poriče jednolikost gibanja nebeskih tijela. Planeti se brže gibaju kad su u blizini Sunca, a sporije kada su daleko od njega.
- Keplerov zakon povezuje elemente staza planeta koji se gibaju oko iste zvijezde (Sunca). Planet s većom stazom ima veće ophodno vrijeme i sporije se giba.
Veliko ime u svijetu znanosti i astronomije
Kepler je bio prvi astronom koji je točno predvidio prolazak Venere preko Sunčevog diska 1631. godine, a slavi se i kao jedan od utemeljitelja optike: konstruirao je astronomski teleskop koji je po svojim optičkim mogućnostima bio bolji od Galileovog.
Godine 1975. Fakultet društvenih i ekonomskih znanosti u Linzu u Austriji dobio je sveučilišni status i novo ime: Sveučilište „Johannes Kepler” i to zato što je Kepler upravo u Linzu napisao svoje znamenito djelo „Harmonices Mundi“ (Harmonije svijeta) baveći se harmonijom struna. Njemu u čast imenovani su planetoid, krater na Mjesecu i Marsu te Keplerova supernova.
Uz Keplerove teorije i izume, i danas je, nakon 450 godina jednako važna njegova inovativnost, znanstvena znatiželja, suradnja, kreativnost i kritičko mišljenje, a upravo te vještine nudi projekt „Stori po svoju“ Centra kulture Kostrena – možda će naše STEAM radionice zagolicati maštu budućih istraživača i znanstvenika: ako još niste, uključite svoju djecu i mlade u Stori po svoju!