Psihološki eksperimenti: Koliko nam je važno tuđe mišljenje?

Prije sedamdesetak godina slavni je psiholog S. Asch psihološkim eksperimentom pokazao koliko smo podložni društvenom pritisku.

Ono čime se psihologija bavi je, za razliku od ostalih znanosti, teže uhvatljivo i objektivno mjerljivo. U nastojanju da se sustavno i pouzdano istraži ljudsko razmišljanje i ponašanje, psiholozi su u posljednjih stotinjak godina dizajnirali i izveli nevjerojatno maštovite eksperimente.

Kroz sljedećih nekoliko članaka želio bih s vama podijeliti neke od tih slavnih psiholoških eksperimenata koji su doveli do vrlo bitnih spoznaja o ljudskom funkcioniraju i uvođenju nekih pojmova koji su sada postali opća kultura. Meni su jako pomogli da bolje razumijem sebe i ljude oko sebe pa vjerujem da će i vama biti zanimljivi.

Društveni pritisak

U ovom članku prezentirat ću eksperiment koji je doveo do spoznaje o tome koliko je snažno nešto što se danas svakodnevno zove socijalni ili društveni pritisak. Iako svi mislimo kako u većini slučajeva samostalno odlučujemo i razmišljamo o realnosti, slavna Ascheva studija o konformizmu, koju je proveo sad već davne 1951. godine dr. Solomon Asch, govori puno o ljudskoj prirodi.

Jasno je da je crta na prvoj sličici jednake duljine kao crta br. 3, međutim sigurnost nestaje kad su svi uvjereni da je rješenje ipak br. 1

Dr. Asch svoj je slavni eksperiment kreirao na zanimljiv način. U jednu je prostoriju za stol posjeo šestero ljudi. Njima je pokazivao crtež na kojemu su bile tri okomite linije različitih duljina označene sa 1, 2 i 3, a lijevo od njih bila je linija s kojom su ih trebali usporediti i reći naglas koja je od tri linije jednake duljine kao osnovna.

Prema više puta ponovljenim rezultatima, čak 37 % ispitanika nakon toga počelo je također davati pogrešne odgovore i slagati se s ostalima! Taj veliki utjecaj koji drugi ljudi i njihovo ponašanje imaju na nas, od tada se zove socijalni pritisak ili konformizam što označava našu sklonost da se želimo uklopiti.

Ako svi osim mene misle isto – je li moja percepcija pogrešna?

Zanimljivo je i kako su ispitanici nakon eksperimenta objasnili svoju promjenu u odgovorima. Pokazalo se da tu postoje dvije vrste distorzija (iskrivljenja).

Prva je bila na razini procjene i naziva se informacijski konformizam. To nam je svima poznato kada pomislimo: „Ako svi misle isto osim mene, onda očito nešto nije u redu s načinom kako ja vidim stvari.“ Smatramo da oni bolje vide ili imaju informaciju koju mi nemamo pa više vjerujemo njihovoj procjeni nego vlastitoj. Često je tako kada se radi o ovako jednostavnom zadatku, a pokazalo se da je još jače kada se radi o težim zadacima i nejasnijim pitanjima.

„Ne talasaj“

Druga vrsta konformizma jest ona koju poznajemo još i bolje – popularan „ne talasaj“ konformizam kada još uvijek vjerujemo svojim očima, ali se ne želimo isticati među drugima pa samo radimo što i drugi iako znamo da je pogrešno.

To se naziva distorzija na razini odgovora ili normativna konformnost. Kasnije verzije eksperimenta pokazale su da ova vrsta konformizma varira s obzirom na kulturu iz koje dolazimo i trenutni pritisak prema onima koji misle drugačije (u vrijeme originalnog eksperimenta u Americi bio je u tijeku „lov na vještice“ u kojemu se neprijateljima smatralo sve one koji su bliski komunističkim idejama).

Jesmo li uvijek iskreni prema sebi

Iako će mnogi od nas reći da ćemo mi uvijek biti i uvijek jesmo u onih 63 % koji će reći što misle i vjerovati vlastitoj procjeni, ako smo iskreni, vjerojatno ćemo se sjetiti situacija u kojima smo izmijenili svoje ponašanje da se uklopimo ili posumnjali u svoju procjenu jer su drugi imali potpuno suprotnu.

Na fotografiji je označen čovjek koji unatoč poslušnoj masi ne salutira nacističkim pozdravom; August Landmesser, Almanya,1936.

Možda ste svi skupa gledali film ili predstavu, vama se nije svidjela, ali su na izlasku svi počeli govoriti kako je odlična pa ste se i vi složili s njima, možda zato da ne ulazite u rasprave ili zato što ste zaista posumnjali u svoj ukus i pomislili da su drugi tu prepoznali nešto što je vama promaklo. Osjetili ste to i u nedavnim raspravama o epidemiji ili cijepljenju.

Ona vidi sve na svoj način

Ne podcjenjujte istomišljenike

Zanimljivo je da nikad ne znate koliko je još onih koji misle kao i vi i uvijek se bojimo da ćemo mi biti taj jedan koji će jedini biti protiv i zbog toga proglašen ili za budalu ili za nekog tko je protiv grupe. Dobra je vijest da je Asch u jednoj varijanti eksperimenta pokazao snagu saveznika.

Vjeruj u sebe – pa što ako smo jedini koji se ističu drugačijim mišljenjem?

Zato se pokazalo vrlo korisnim u takvim situacijama na vrijeme prepoznati i pridobiti barem još jednog saveznika jer ćete tako bitno utjecati na mnoge koji se boje isticati time što će biti jedini s drugačijim mišljenjem.

Socijalni pritisak i konformizam snažni su psihološki mehanizmi koji djeluju na sve nas. Ako su nam poznati, možemo ih predvidjeti, a možda i utjecati na njihov efekt kod nas samih, kao i kod ljudi u našoj radnoj ili privatnoj okolini.