Da se ne pozabiKostrena

Dan oslobođenja Kostrene

19. travnja 1945. godine Kostrena je oslobođena od fašističkih i nacističkih zločinaca.

Kostrena ne zaboravlja žrtve koje su tijekom Drugog svjetskog rata i u našem mjestu doprinijele završetku nacističke ideologije te donijele Kostreni najveće bogatstvo – slobodu.

Dan oslobođenja ujedno je prilika da zahvalimo borcima NOB-a i sudionicima NOP-a na nemjerljivu doprinosu u konačnoj pobjedi nad nacizmom i fašizmom te priključenju naših krajeva matici zemlji, koje su domaći izdajnici poklonili talijanskim fašistima i njemačkim nacistima. – ističe Ljubomir Paškvan, predsjednik UABA-e Kostrena.

 

Simbolična zahvala polaganjem vijenaca

Antifašistička opredijeljenost nije bila upitna niti tijekom najžešćih pritisaka, a za spomen poginulim i stradalim tijekom NOB-a svake se godine u organizaciji UABA-e Kostrena  polažu vijenci i zapale svijeće na groblju i uz osam kostrenskih spomenika.

Turistička cesta kod Martinšćice u svibnju 1941 – njemačke motorizirane postrojbe

Talijanske vojne motorizirane kolone

Zna se da politike pišu povijesne udžbenike, ali istina o mučnim događajima tijekom nacističkog terora još uvijek živi u sjećanjima i pričama naših ljudi. – Sveukupno je Kostrena od 1700 stanovnika, od kojih je gotovo 300 bilo na moru, NOB-u dala 265 boraca. Većina ih je sudjelovala u savezničkim konvojima te pristupila ratnim mornaricama saveznika. Prvi brodovi bivših jugoslavenskih kompanija koji su na zastave stavljali crvenu petokraku, upravo su brodovi pod zapovjedništvom Kostrenjana Ante Matešića, Slavka Pezelja i drugih. – navodi Lj. Paškvan.

126 Kostrenjana dalo je svoje živote u borbi protiv fašizma i nacizma te za oslobođenje svoje rodne grude!

 

Bez obzira na povijesne mijene i aktualne trendove, u Kostreni se njeguje svijest o važnosti slobode, tolerancije i tradicije antifašizma. O tome jesmo li doista pobijedili nacionalizam i fašizam svjedoče uvijek aktualne prepirke oko zloglasnog pozdrava kao i kukasti križevi nažvrljani na javim površinama. Stečevine naše prošlosti trebaju biti put ka boljoj budućnosti, a jesmo li na pravom putu, pokazat će vrijeme i vrijednosti djece koju odgajamo.

Kostrena, jesen 1942. dio uređenog obalnog puta

 
Izvor: fotografije preuzete iz knjige  V. Bakašuna „Sjećanje na ratne godine u Kostreni 1941. – 1945.“ u izdanju Katedre Čakavskog sabora Kostrena te iz arhive pok. Ivana Paškvana.