Međunarodni dan ljudskih prava

Deklaracijom je zajamčeno pravo da se sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima, a to je ujedno i temelj slobode, pravde i mira u svijetu. Međutim, godina na izmaku pokazala je koliko doista poštujemo ljudska prava, kako osobno, kao pojedinci, tako i društveno, kao građani Republike Hrvatske.

Nakon što je RTL-ova emisija “Potraga” u listopadu objavila uznemirujuće snimke na kojima maskirane osobe udaraju izbjeglice te ih tako nasilno usmjeravaju s teritorija Hrvatske na teritorij Bosne i Hercegovine, dio se javnosti zgrozio nad nehumanošću, ali velik je dio građana-komentatora jednako odlučno branio nasilnu deportaciju. Deklaracija o ljudskim pravima, a Hrvatska je jedna od zemalja potpisnica, jasno navodi da svatko ima pravo napustiti svoju i bilo koju drugu zemlju te da pred progonom ima pravo tražiti i dobiti utočište u drugim zemljama.

Europski odbor za sprečavanje mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja Vijeća Europe u izvješću objavljenom početkom prosinca prozvao je Hrvatsku zbog teškog zlostavljanja migranata od strane policije. Hoće li izvješće završiti u ladici ili će uspjeti promijeniti lošu praksu nekih pojedinaca i državnih tijela, pokazat će nam vrijeme.

Nobelova nagrada za mir novinarima

Upravo na današnji dan obilježavamo 125 godina od smrti Alfreda Nobela u čiju se čast svake godine dodjeljuje Nobelova nagrada. Ističu se najznačajnija postignuća u kemiji, fizici, medicini i književnosti, a posebno je zanimljiva i nagrada za mir, koju su ove godine dobili novinari Maria Ressa i Dmitri Muratov kao predstavnici svih novinara koji se bore za slobodu govora.

Članak 12.

Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom miješanju u njegov privatni život, obitelj, dom ili dopisivanje, niti napadima na njegovu čast i ugled. Svatko ima pravo na zakonsku zaštitu protiv takvog miješanja ili napada.

Muratov se desetljećima borio za slobodu medija u Rusiji, a Maria Ressa nekoliko je desetljeća radila kao istraživačka novinarka, a 2020. godine osuđena je na klevetu pod kontroverznim filipinskim zakonom, koji su aktivisti za ljudska prava osudili kao napad na slobodu medija. Imamo i mi Danku Derifaj koja se, eto, usudila prozvati Thompsona i zaslužiti linč i uvrede po svim osnovama; spolnoj, profesionalnoj, nacionalnoj, a teške riječi i prijetnje jasno su pokazale moralne vrijednosti i načela te kritične, glasne mase.

Deklaracija, pak, jasno navodi u članku 19.: Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; to pravo uključuje slobodu zadržavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice.

O koroni bolje da ne razgovaramo

Od prvih nelogičnosti vezanih uz propisane epidemiološke mjere, od nejasnoća je li maska potrebna ili nije, od procesije usred lockdowna pa sve do lokalnih i globalnih prosvjeda; danas smo razapeti na one koji su anti i one koji su pro, na cijepljene i necijepljene, na one koji traže potvrde i one koji ne žele sudjelovati u događajima na kojima su potvrde obavezne.

Zavadi pa vladaj!, kaže stara poslovica, a Julije Cezar (koji je navodno autor te maksime) vjerojatno bi trljao ruke od zadovoljstva jer smo u zdušnoj borbi za obranu svojih stavova postali potpuno podložni manipulacijama, slijepi na paradokse i naivno gacamo prema sve dubljim maglama. Vođeni čvrstom vjerom u svoje malo jednoumlje, i sami se svrstavamo u te umjetne zajednice ovakvih i onakvih pa kad se u društvu uopće spomenu mjere, cjepivo i potvrde; sve se češće podižu tonovi, a prijatelje odjednom gledamo drugim očima.

Da ne ostanemo sami u trenutku kad izgubimo povjerenje u svoje stavove, da ne prsnemo poput staklene kugle u trenutku kada se suočimo s prolaznošću sada tako uvjerljivih činjenica, bilo bi dobro malo zastati i prisjetiti se pravih vrijednosti.

Za početak, neka to budu one koje smo kao građani Republike Hrvatske prihvatili potpisom Opće deklaracije o ljudskim pravima.