Neće grom u koprive

Kad smo bili djeca, jedan od najvećih strahova tijekom igre na otvorenom bila je situacija da nam lopta ne odleti u žbunje koprive. Već su tada do izražaja dolazili različiti karakteri – oni hrabri koji bi, bez obzira na posljedice, golom rukom posegnuli za loptom i izvadili ju te oni koji bi prije dobro promislili na koji način doći do lopte i različitim napravama poput štapova ili kamenja uspjeli ju pomaknuti iz ralja ove omražene biljke.

Kopriva – bolna, neugodna i ljekovita

Biljka kopriva spada u porodicu koprivnjača (lat. Urticaceae). Karakteristična je po srcolikim nazubljenim listovima po kojima se lako prepoznaje dok su cvjetovi uglavnom neugledni, žute ili ružičaste boje. Iako izvorno potječe iz Europe, danas je rasprostranjena po čitavom svijetu.

Vjerojatno ste se uvijek pitali na koji to način djeluje kopriva kada ju dotaknemo, odnosno zašto kopriva peče. Odgovor leži u vrlo jednostavnim strukturama, trihomima, koje se još kod kopriva nazivaju i žarnice. Riječ je o sitnim izraslinama nalik dlakama koje se nalaze po čitavoj stabljici i listovima. Prilikom kontakta s kožom žarnice se vrlo lako lome i spojeve, što se nalaze u njihovoj unutrašnjosti, ispuštaju u kožu. Upravo su ti spojevi (histamin, acetilkolin, serotonin i mravlja kiselina) odgovorni za iritaciju kože i osjećaj boli. Međutim, evolucijski gledano, navedena sposobnost koprive izuzetno je napredna – tjera potencijalne opasnosti u vidu životinja, što omogućava preživljavanje i daljnje širenje biljke.

Povijest, tekstil i kozmetika

Koprivu su protiv reumatskih bolova koristili još stari Grci. Osim toga, svoju je primjenu pronašla i u tekstilnoj industriji. Prve tkanine izrađene od koprive potječu iz brončanog doba, a njemačke uniforme tijekom Prvog svjetskog rata također su bile tkane od vlakana koprive. Kada je riječ o kozmetici, kopriva je sastavni dio različitih šampona protiv ispadanja kose.

Primjena koprive u fitoterapiji

Dvije vrste koprive pronašle su svoju primjenu u fitoterapiji – Urtica dioica L. te Urtica urens L. Navedene dvije vrste smatraju se ljekovitima, a jednako se tako ljekovitima smatraju njihove kombinacije ili pak hibridi nastali križanjem navedenih dviju vrsta. Međutim, druge vrste kopriva nisu namijenjene poboljšanju tegoba spomenutih u daljnjem tekstu. Stoga je od izuzetne važnosti, ukoliko se želi koprivu s ljekovitim svojstvima, nabaviti ju iz provjerenih i pouzdanih izvora. Dakako, najbolji način je kupiti čaj ili pripravak u ljekarni jer nam to garantira ispravnost pripravka.

Diuretik

Često se govorilo kako kopriva „čisti krv“. Njezino djelovanje kao „čistača krvi“ zapravo proizlazi iz diuretskog učinka. Obično se biljni diuretici koriste kod nekompliciranih blažih upala mokraćnog sustava.

Za diuretski učinak koprive odgovoran je list (urticae folium) jedne od dviju prethodno navedenih vrsta u obliku čaja. Preporučena doza je od 2 do 4 grama listova koprive za pripremu jedne doze čaja, što bi se trebalo ponavljati od 3 do 6 puta dnevno. Kao diuretik kopriva se smije koristiti od 2 do 4 tjedna. Ukoliko tijekom navedenog razdoblja ne nastupi poboljšanje, treba se obratiti liječniku ili ljekarniku.

Čaj od lista koprive također se u nekim slučajevima zna koristiti za ublažavanje boli povezane s artritisom.

Problemi s prostatom

Otprilike 80 % muškaraca starijih od 40 godina ima problema s prostatom, odnosno razviju tzv. benignu hiperplaziju prostate. Tipični simptomi su usporeno ili odgođeno mokrenje, slabi mlaz, osjećaj nepotpunog pražnjenja mjehura, isprekidanost tijekom mokrenja, potreba za mokrenjem nekoliko puta tijekom noći i sl.

Izuzetno je važno u slučaju problema s prostatom izbjegavati list koprive! List koprive zbog svog diuretskog učinka dodatno će otežati već postojeće simptome s prostatom te povećati osjećaj potrebe i učestalosti mokrenja.