TINO MARGAN – “Spoj glazbe i informatike pretežno je matematika!”
Predstavljamo Tina Margana, glazbenika, videoproducenta u nastajanju i informatičara; bubnjara poznate riječke grupe Chasing Nord.
Iako su mladi često u nekom raskoraku između strasti i formalnog usmjerenja u obrazovanju, mladi Kostrenjanin Tino Margan to je uspješno spojio. Kako povezuje informatiku s glazbom i zašto su dobri bubnjari toliko cijenjeni, doznajte u nastavku intervjua.
Studiraš informatiku i odličan si bubnjar. Kakve veze imaju informatika i glazbena industrija?
Te sam sreće da postoji čitava grana industrije koja spaja moje fakultetsko usmjerenje i strast. Evo, baš sam nedavno na faksu kao temu jednog projekta trebao implementirati algoritam koji će analizirati zvučni zapis i nacrtati otpjevanu (ili odsviranu) frekvenciju. Da bih testirao taj algoritam, odsvirao sam “Bratec Martin” na klaviru i algoritam mi je točno pokazao, iscrtao, a nakon toga i spremio odsvirane note u zasebnu datoteku.
Završni rad na temu “Digitalni gitarski efekti” uspješno si obranio, a što si pritom otkrio?
Otkrio sam da je spoj glazbe i informatike pretežno matematika! Ima jako puno računanja, puno formula, ipak se svi ti zvučni valovi moraju prikazati nekakvim matematičkim formulama. U završnom radu modificirao sam zvuk gitare tako da sam ulazni signal množio s matematičkim izrazom i dobio neki novi zvuk – i tako 44100 množenja svake sekunde, u stvarnom vremenu. Računala su brža nego što sam mislio!
Bubnjar u bendovima Chasing Nord, Soulcase i Projekt
Tino, koji ističe kako su mu i osnovnoškolski i srednjoškolski pa i studentski dani predivno razdoblje koje bi rado ponovio, kaže kako bi studij informatike preporučio svima koji su voljni puno se obrazovati izvan nastave.
Kako kaže, dobio je dojam da je ovaj fakultet tu samo da studente zainteresira za određenu temu, a onda je na studentima da dublje istražuju. – Ponekad ima odličnih tema koje ne dopru do nas jer ili nisu pokrivene nastavnim programom ili profesor jednostavno ne prenese svoj entuzijazam na nas. Informatika je jako široka grana i što ranije pronađeš područje koje te zanima, to bolje. – kaže Margan.
Tino je aktivan u glazbi, ali ne isključivo kao bubnjar, nego za svoj bend Chasing Nord sudjeluje u izradi videospotova, a odnedavno je član još jednog benda, Soulcase, za koji je također producirao videospot.
– U izradi videa nemam puno iskustva jer je to područje koje sam tek nedavno otkrio, ali za ovako žestoku pjesmu na prvom nam je mjestu bila dinamika, kaotične i brze izmjene kadrova. Neki videospotovi mogu biti samo vizualno atraktivni, a neki mogu biti kao kratak film koji prati tekst pjesme. Na što god se odlučili, bitno je da se ta, u ovom slučaju mračna i žestoka, atmosfera prenese i u vizualni aspekt. Jedino obrazovanje koje tu pomaže su beskrajni YouTube tutorijali koje neiscrpno gledam! – s osmijehom objašnjava Tino Margan.
Možda to djeluje neobično, ali je u stvari vrlo česta pojava da su bubnjari „na posudbi” ili u nekakvom dvostrukom, pa i trostrukom angažmanu. Kad smo već spomenuli činjenicu da je Tino bubnjar u dva benda, red je da spomenemo i treći bend – “Projekt”.
Znači li to da nam nedostaje bubnjara?
Da, bubnjari u višestrukim angažmanima nisu nikakva rijetkost, npr. Majke, Blagdan Band, Mandrili, Fit… svi ovi bendovi imaju zajedničkog bubnjara, bilo na posudbi ili u stalnoj postavi. Malo je bubnjara, malo ljudi ima uvjete posjedovati bubnjeve, a kamoli još i vježbati. Još kada se upuste u svijet bubnjeva i vide koliko novca dođe sva oprema, a joj… Mogu razumjeti zašto dobivamo dvojna i trojna državljanstva.
Kad smo već kod vježbanja, susjedi nam kažu da si često znao satima vježbati i „lupati“ određene sekvence. Zanima nas i koliko si vježbe ugradio u svoju bubnjarsku karijeru?
Premalo! Iako imam veliku sreću da imam mogućnost svirati kod kuće te da imam *jako* tolerantne i roditelje i susjede, i dalje ne vježbam koliko bih htio/trebao, ali uz sve druge stvari koje me okupiraju, jednostavno je premalo sati u danu.
Po svemu sudeći Tinu Marganu posla već sad ne nedostaje, no nas je zanimalo je li izumro koncept – prvo studiraj pa radi? Rade li danas svi za vrijeme studija i koliko to bude prednost, a koliko bude teže na taj način studirati?
Uvjerio sam se da 40 sati tjednog rada za vrijeme studiranja dovodi do padanja predmeta, produženja godina studiranja, itd. Siguran sam da bi rad na pola radnog vremena bio puno više izvediv, ali onda se opet gubi vrijeme za bilo kakve hobije koje možda imamo. Ja sam svako ljeto uz kupanje i radio, imao dovoljno vremena za normalan društveni život i zaradio dovoljno za nekakvo putovanje, a tijekom faksa uglavnom bih se posvetio odlascima na predavanja i hobijima.
S obzirom na to da se Tinu bliži posljednja godina studija, mi mu želimo puno sreće i što više svirki sa što je moguće više bendova, a željno iščekujemo njegovu novu temu za diplomski rad. Sigurni smo da će opet pronaći način da kreativno spoji glazbu i informatiku.