400 godina od rođenja La Fontainea
Čuveni francuski basnopisac Jean de La Fontaine i danas oduševljava suvremenošću i karakterizacijom ljudi i životinja.
Na današnji dan, 8. srpnja 1621. godine rođen je čuveni pjesnik i pripovjedač Jean de La Fontaine. Iako se okušao u raznim pjesničkim vrstama, svjetsku je slavu stekao basnama, a da je njihova vrijednost neupitna, dokazuje i činjenica da se i danas čita kao obavezan dio školskih kurikula.
Nemiran život
Okušao se u raznim pjesničkim vrstama, ali najbolja su ipak pripovjedna djela: napisao je 240 basni u kojima obrađuje motive preuzete od klasičnih, grčkih i latinskih pisaca, a u koje unosi događaje, proširuje opise i produbljuje karakterizaciju likova. Njegove su basne odavno dijelom francuske, ali i svjetske kulture te se u njima mogu prepoznati poruke koje su bezvremenske.
Iako je rođen u dobrostojećoj građanskoj obitelji, njegov je životni put vrlo zanimljiv. Obitelj je željela da postane svećenik, ali nije izdržao na bogosloviji više od godinu dana. Završio je pravo i postao odvjetnik, ali to ga nije zadovoljilo pa je nastavio očev posao nadglednika šuma i voda. Ne odviše marljiv i nesklon uobičajenim poslovima, u svojim dvadesetima posvećuje se pisanju, odlazi u Pariz te uživa u naklonosti nekoliko mecena. Nakon što mu je prvi mecena, Fouquet, završio u zatvoru zbog krađe državnoga novca, La Fontaine se zamjerio kralju Ljudevitu XIV. jer se zalagao za zatvorenika. Nikada više nije ponovno stupio u milost kralja, ali je zato porastao u očima naroda – njegove publike. Umro je u Parizu 1695. godine.
Životinje kao simboli društvenih staleža
U basnama se dotiče i političko-socijalne tematike vremena u kojemu je živio. Njegovi likovi životinja služe kao simboli pripadnika raznih društvenih staleža: lav uvijek predstavlja kralja koji je bio moćan, ali i pohlepan, ohol i okrutan. Plemići i građanstvo predstavljeni su u obličju vuka, lisice, magarca, pijetla i sl. Oni su uvijek glupi, tašti, drski i pohlepni. Na dnu piramide, kao i u pravome društvu, nalaze se pučani u obličju miša, ovce, mrava, biljaka i slično. Takve su životinje redom slabe, ali poštene, dobre i izdržljive.
Najpoznatije su La Fontainove basne: Cvrčak i mrav, Gavran i lisica, Žaba i vol, Vuk i pas, Miš iz grada i miš iz polja, Vuk i janje, Lisica i roda… Pouka je u njegovim basnama uvijek jasna i najčešće se nenametljivo pokazuje kroz sudbine njegovih likova.
Budući da su zbog svojeg velikog umjetničkog i moralnog značaja La Fontaineove basne postale nezaobilaznim dijelom školskih čitanki i obvezne školske lektire, već danas posjetite Knjižnicu Kostrena i prisjetite se univerzalnih poruka kojima nas basne poučavaju.
2019. je Znanje objavilo izdanje La Fontaineovih basni oživljava pomoću 3D kartonskih prikaza likove iz basni o gavranu i lisici, cvrčku i mravu i brojne druge. Knjiga je oblikovana na način da su likovi prikazani kao da su dio kazališne scene tj. pozornice.