Moja najdraža knjiga hrvatskog autora – preporučuje Borka Reljac
Borka Reljac, ravnateljica Centra kulture Kostrena za svoju najdražu knjigu hrvatskog autora odabrala je Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić.
Kako bi se što više mještana potaklo na čitanje, u Mjesecu hrvatske knjige, koji traje od 15. listopada do 15. studenog, donosimo preporuke za čitanje hrvatskih autora. U ovom slučaju možda je to samo podsjetnik na knjige koje smo čitali kao djeca – Priče iz davnine autorice Ivane Brlić-Mažuranić.
Priče iz davnine zbirka je bajki u kojoj je u prvom izdanju objavljenom 1916. godine bilo šest bajki – Kako je Potjeh tražio istinu, Ribar Palunko i njegova žena, Regoč, Šuma Striborova, Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica i Sunce djever i Neva Nevičica. U trećem izdanju Matice hrvatske zbirci su dodane još dvije bajke – Lutonjica Toporko i devet župančića i Jagor, a zbirku je ilustrirao Vladimir Kirin. Te se ilustracije i danas pamte kao jedne od najljepših ilustracija hrvatskih bajki.
Ravnateljica Borka Reljac odlučila se i za najdražu iz zbirke bajki, a to je Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica.
– Ponekad neke priče ostaju u trajnom sjećanju i mada ih ne čitali dugi niz godina, znate da su baš one naj naj. Kad je bilo pitanje kojeg hrvatskog autora preporučiti, nije bilo dvojbe, moj izbor je Ivana Brlić-Mažuranić i meni najljepša od njezinih priča “Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica”. Ali zašto baš ta priča, bajka o dvoje male djece? Odgovor sam potražila ponovno je čitajući. Naravno, osjećaj je opet isti, prekrasna priča o dvoje mališana koji nisu poznavali zlo pa im zlo nije niti moglo nauditi. Dirljiva i topla, dječje jednostavna, a opet emocionalno duboka, priča je to koja pruža nadu i utjehu, priča kojoj ću se uvijek vraćati. – pojasnila je svoj odabir ravnateljica Centra kulture Kostrena, Borka Reljac.
U priči Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica u okvirnu priču o sudbini kneginje i njezina sina Relje utkana je ideja o bratu i sestrici čija je povezanost i ljubav snažnija od svih iskušenja i zala. Iako siročići prepušteni sami sebi, kroz doslovno i alegorijsko putovanje Kitež-planinom, Jaglenac i Rutvica ni u jednom trenutku ne dvoje oko toga je li vrijedno žrtvovati se za svoje najmilije. Povezani jakom sponom bratske ljubavi susreću se s vilama Zatočnicama, olujom, bujicom, ljutitom medvjedicom, zmajem i mnogim drugim kušnjama iz kojih izlaze nevini i neokaljane dobrote.
Jedna od najpoznatijih misli iz priče:
Sretne li kneževine, kojoj blago ne čuvaju ni silne vojske ni tvrdi gradovi, nego majke i dječica u pastirskoj kolibici. Takova kneževina propasti ne može!
Ivana Mažuranić rođena je 18. travnja 1874. godine u Ogulinu. Pisala je pjesme, pripovijetke, romane, basne i bajke, eseje i članke te se bavila prevodilačkim i redaktorskim radom. Njezina su djela i danas čuvena i uvrštena su u obavezna lektirna djela, a neki su od zapaženijih naslova zbirka pripovijedaka i pjesama za djecu Valjani i nevaljani, roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića, zbirka bajki Priče iz davnine, nedovršeni roman Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata i mnoge druge.
Svima koji žele malo odlutati u svijet bajki i prepustiti se čarobnom stvaralaštvu Ivane Brlić-Mažuranić preporučujemo posjetiti multimedijalni i interaktivni centar Ivanina kuća bajke (ivaninakucabajke.hr) koji se nalazi u Ivaninom rodnom gradu Ogulinu.