Zanimljivosti

Povijesno Kolumbovo putovanje započelo je prije 530 godina

Na današnji dan, 3. kolovoza 1492. godine Kristof Kolumbo isplovio je iz španjolske luke Palos de la Frontera na jedno od najslavnijih istraživačkih putovanja – ono na kojem je otkrio novi kontinent.

Slavna ekspedicija krenula je s tri broda: Santa Maria, Pinta i Niña te 87 članova posade. Nakon nešto više od dva mjeseca na valovima Atlantskog oceana, 12. listopada 1492. godine, mornar Pinta Rodrigo de Triana bio je prvi koji je ugledao kopno – američku obalu.

Svojim otkrićima Kolumbo je otvorio novu eru u povijesti čovječanstva. Svjetska trgovina, koja je prešla u ruke Španjolaca i Portugalaca, prebačena je sa Sredozemlja na Atlantski ocean, a europski utjecaj počeo je preplavljivati novi kontinent.

Iako je Kolumbo u novootkrivenim zemljama naišao na bajoslovno bogatstvo (koje je privuklo mnoge pustolove), umro je u potpunom siromaštvu i nemilosti dvora te ne znajući da je otkrio novi kontinent.

Slika Theodora de Braya iz 1594., iskrcavanje Kolumba 1492. na otok Guanahani i susret s američkim domorocima

Promišljen moreplovac

Kolumbo vodi i dnevnik u koji svakog dana upisuje prevaljeni put i kurs, a bilježi i sve ostalo što smatra važnim. Flota plovi najprije na Kanarske otoke. Prije nego su stigli na Kanarske otoke, Pinti se oštetilo kormilo pa su se morali zadržati četiri dana zbog popravka. U smjeru zapada odjedrili su tek 6. rujna, a pošto se Španjolska 1480. obvezala Portugalu da neće upućivati ekspedicije južno od Kanarskih otoka, plovili su najjužnijim rubom španjolske zone.

Noću, 11. listopada Kolumbu se pričinilo da vidi neko daleko svjetlo pa je preporučio mornarima da pooštre pažnju. Sutradan je Rodrigo de Triana, mornar s Pinte, prvi primijetio kopno.

Položaje otkrivenih zemalja Kolumbo je u izvještajima svjesno premještao više na sjever da ne budu u portugalskom ugovornom području. Kolumbo je jedrio dalje, otkrivao druge otoke u skupini Bahama i 28. listopada doplovio do jugoistočnog dijela sjeverne obale Kube, uvjeren da je to Cipangu (kako Marko Polo naziva Japan). Kad je shvatio da se prevario, proslijedio je put prema sjeverozapadu, a 12. studenoga okrenuo natrag prema jugoistoku jer je doznao da se u tom smjeru nalazi veliki otok Babeque (Haiti). Nakon nekoliko dana pobjegao je M. A. Pinzón s Pintom, vjerojatno kako bi prije Kolumba u Španjolsku donio vijest o otkriću.

U noći između 25. i 26. prosinca nasukala se Santa Maria. Brod se nije mogao spasiti pa je Kolumbu za povratak ostala samo Niña. Budući da se na nju nije mogla ukrcati i čitava posada Santa Marije, Kolumbo je iskrcao dio posade, koja je ostala u Novom svijetu. Sagradio je utvrdu La Navidad i u njoj ostavio četu svojih ljudi, koji su trebali istražiti unutrašnjost, sklopiti veze s domorodcima i tražiti zlato. Njegova briga za zlatom bila je shvatljiva jer ako se u Španjolsku vrati bez zlata, vlada mu neće odobriti sredstva za drugo putovanje. U Europu je otplovio početkom siječnja 1493., a u luku Palos de la Frontera vratio se 15. ožujka 1493. uz veliko slavlje.

Po dolasku, Kolumbo je odmah  poslao pismo kralju Ferdinandu II. i kraljici Izabeli. U njemu je između ostalog napisao:

„Trideset i trećeg dana nakon što sam napustio Cadiz ušao sam u Indijsko more, gdje sam otkrio mnoge otoke naseljene brojnim ljudima. Sve sam ih uzeo u posjed za našeg najsretnijeg kralja javnim proglašenjem prema svim standardima, a nitko nije pružio nikakav otpor.”

Do 1504. godine Kristof Kolumbo još je tri puta preplovio Atlantik. Na tim putovanjima otkrio je Europljanima dio Malih Antila, obalu Južne i Srednje Amerike. Umro je dvije godine nakon posljednjeg putovanja, potpuno uvjeren da su zemlje koje je otkrio dio azijskog kontinenta, a ne novi kontinent. Do tog saznanja došao je njegov suvremenik Amerigo Vespucci, po kojem su nazvane  obje Amerike.