Mala škola imunosnog sustava: OBRANA I ZAŠTITA KAO ROVOVSKA BITKA
Sustav obrane organizma temelji se kako na imunosnom sustavu, tako i na samoj građi organizma.
Naš organizam samom građom posjeduje nekoliko „pasivnih barijera“ koje sprečavaju prodor vanjskih mikroorganizama. Nazivaju se „pasivnima“ jer te barijere same po sebi aktivno ne uništavaju mikroorganizme, ali svojom građom postižu taj učinak.
Diverzija iza linija obrane
Primjer pasivne barijere su antibakterijski enzimi u slini i suzama, među kojima je najpoznatiji lizozim. On djeluje na način da „prekida“ cjelovitost stanične stijenke bakterije, zbog čega se bakterija raspadne.
Idući primjer pasivne barijere su koža i mukoza. Upravo njihov integritet, odnosno cjelovitost, mikroorganizmima onemogućavaju ulazak u cirkulaciju.
Suze su ljekovite jer u sebi sadrže antibakterijske enzime
Ako ste se ikad zapitali zašto je važno dezinficirati ranu na koži ili sluznici, odgovor je da rana predstavlja narušeni integritet kože – ona na tom dijelu gubi svoju barijernu funkciju, što mikroorganizmima omogućava prodor i razvoj infekcije.
Kiselost želuca još jedan je od načina obrane organizma od patogena. No, neki su se patogeni uspjeli prilagoditi kiselim uvjetima pa uspijevaju netaknuti proći kroz takvo kiselo okruženje i uzrokovati infekciju kad dođu u crijeva.
Nadalje, bakterije koje nazivamo „dobrima“ i koje žive u našim crijevima i na površini kože također predstavljaju vid pasivne barijere. Te „dobre“ bakterije kolonizirale su prostor crijeva i kože te s nama vode suživot. Sama činjenica da pokrivaju cijelu površinu tih dijelova tijela, onemogućava drugim patogenima da koloniziraju isto to područje.
Jednako važan oblik pasivne barijere je i povišena tjelesna temperatura. U slučaju infekcije organizam sam povisuje tjelesnu temperaturu jer „zna“ da to ne odgovara patogenima koji su uspjeli izazvati infekciju. Tim se načinom nastoji uništiti i razriješiti infekcija.
No, pretjerani rast tjelesne temperature može izazvati kontraefekt – može dovesti do raspadanja strukture proteina koji nas izgrađuju i posljedično do kolapsa organizma. Zato odgovor na pitanje trebamo li snižavati povišenu tjelesnu temperaturu glasi da, ali tek onda kada bude viša od 38,0 °C. U obzir se mora uzeti i trajanje povišene tjelesne temperature, ali i stanje koje je prouzrokovalo rast.
Drugi vid obrane organizma od patogena predstavljaju urođena i stečena imunost koje su direktan rezultat djelovanja imunosnog sustava. Urođena imunost podrazumijeva brz, ali zato nespecifičan odgovor imunosnog sustava na jurišajuće patogene. To bi se moglo usporediti s mitraljiranjem – brzo se puca, ali ne gleda se kako. S druge strane, stečena imunost je daleko sporija (kada se organizam prvi put susreće s nekim patogenom; no, u svakom sljedećem susretu sve je brža), ali je zato specifična.
Uz pasivne barijere, organizam se brani urođenom i stečenom imunošću
Stečenu imunost možemo usporediti sa snajperom – točno se određuje koji će se neprijatelj neutralizirati i na koji način. Ona predstavlja najučinkovitiji vid obrane organizma, a upravo je cijepljenje jedan od načina kako boostati svoju stečenu imunost.
Upala: šah-mat pozicija
Upala je posljedica, ni manje ni više nego samog imunosnog sustava. Zapravo, ona predstavlja odgovor imunosnog sustava na oštećenje nekog tkiva mehaničkim, kemijskim ili biološkim faktorom. Funkcija upale jest „privući“ stanice imunosnog sustava iz cirkulacije na mjesto oštećenja. Povećava se dotok krvi, što uzrokuje „bubrenje“ (oteknuće) upaljenog mjesta, povišenje temperature, bol i crvenilo.
No, iako upala de facto pomaže organizmu da se obrani od patogena tako što privlači bijele krvne stanice na problematično mjesto, jednako tako oštećuje tkivo, što dovodi do gubitka njegove funkcije, zbog čega se nađemo u šah-mat poziciji. To je razlog zašto se u takvim stanjima poseže za protuupalnim lijekovima.
Kao što je već navedeno, imunosni sustav nikad ne spava, a njegovi akteri neprestano odrađuju svoje zadaće – čak i trenutno dok čitate ovaj članak. Iako smo se tek dotakli i na laički način pokušali pojasniti njegovo funkcioniranje, vjerujem da su samo ova dva članka dala uvid u razinu njegove kompleksnosti.
No, kakav bi to bio farmaceut koji serijal članaka o imunitetu ne bi završio s pripravcima za jačanje imuniteta? Pratite portal i doznajte kojim pripravcima možete pomoći svojem organizmu.