Međunarodni dan migranata: Dostojanstvo, sloboda i pravda za sve
Ljudske migracije svakodnevna su pojava, a postoji razlika između onih dnevnih radi obavljanja određenog posla i dugoročnih s ciljem promjene mjesta prebivališta.
Prema podacima iz 2020. godine, otprilike 281 milijun ljudi spadao je u skupinu migranata čiji je cilj bio dugoročna migracija na bolje mjesto. Ukoliko stavimo u kontekst navedenu brojku, govorimo o otprilike 3,6 % svjetske populacije, što nije zanemariv postotak.
Razlozi migracija brojni su. Dok određeni ljudi u postupak migracije ulaze samovoljno, većina njih ipak to čini jer mora i jer su prisiljeni – bilo da je riječ o ratu, prirodnoj katastrofi, elementarnoj nepogodi ili nekom četvrtom uzroku.
Problemi s kojima se susreću migranti veliki su i brojni, a posebice tijekom trajanja pandemije COVID-19. Stigmatizacija, rasizam, ksenofobija, ali i nejednak položaj u društvu samo su neki od društvenih problema s kojima se bore. Posebno su ranjiva skupina djevojčice i žene kod kojih postoji dodatni rizik od rodno povezanog nasilja. Zatvaranje granica tijekom trajanja pandemije i uvođenje karantene postavilo je dodatan uteg na i ovako težak migrantski život.
Prije trideset godina, točnije 18. prosinca 1990. godine, proglašena je Konvencija o zaštiti prava migrantskih radnika i njihovih obitelji. Konvencijom se nastojalo obilježiti doprinos koji migranti daju zemlji u koju su doselili, ali i osvijestiti nužnost poštivanja osnovnih ljudskih prava.
Deset godina kasnije na isti datum, 18. prosinca 2000. godine, Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je taj datum Međunarodnim danom migranata (engl. International Migrants Day, IMD). Od tog dana svake se godine 18. prosinca posvećuje ovoj sve većoj društvenoj skupini s ciljem podizanja svijesti i važnosti poštivanja ljudskih prava.
Izbijanje rata u Ukrajini u veljači 2022. godine prouzročilo je novu migrantsku krizu na europskom kontinentu. Stoga se ovogodišnja kampanja vodi pod geslom: „Dostojanstvo, sloboda i pravda za sve“.