Međunarodni dan žena: problem femicida i nejednaka položaja

Zahvaljujući nizu događaja na povijesnoj sceni tijekom kraja 19. i početkom 20. stoljeća, koji su primarno bili usredotočeni na poboljšanje statusa žena u društvu, u novijoj povijesti svake godine obilježavamo Međunarodni dan žena, poznat i pod nazivom 8. mart.

Dana 8. ožujka 1857. godine žene zaposlene u tekstilnoj industriji u New Yorku ušle su u štrajk s ciljem javnog demonstriranja radi loših radnih uvjeta i niskih plaća. Iako je štrajk bio rastjeran, žene su bile ustrajne te su svoje nezadovoljstvo iskazivale i narednih godina na isti datum s ciljem poboljšanja vlastita društvenog, političkog i ekonomskog statusa u društvu. Najpoznatiji protest, a ujedno i najveći, bio je onaj 1908. godine također u New Yorku kada je 15.000 žena tražilo svoja prava boreći se na ulici.

Dvije godine poslije, u organizaciji Socijalističke Internacionale, održana je međunarodna ženska konferencija u Kopenhagenu gdje je osnovana ideja Međunarodnog dana žena na prijedlog njemačke socijalistkinje Clare Zetkin. Iako se obilježavao određeno vrijeme, početkom 1930-ih godina ta je praksa prestala zbog povezivanja s komunističkim sistemom. Zahvaljujući odluci Opće skupštine UN-a, obilježavanje Međunarodnog dana žena ponovno započinje od 1977. godine.

U Republici Hrvatskoj tradicionalno se od 2016. godine Međunarodni dan žena obilježava Noćnim maršem u organizaciji fAKTIV-a, feminističkog kolektiva. Cilj Noćnog marša jest izjednačavanje položaja žena u društvu – socijalnog, političkog i ekonomskog.

I 2023. godine Noćni marš planira se održati u nekoliko hrvatskih gradova. Ovogodišnji cilj je, osim istaknuti nejednak položaj žena u društvu, osvijestiti i širokorasprostanjen problem femicida.