Pametno trošiti – savjeti za svakodnevnu štednju

Svi ti budući i nagomilani računi koje ćemo plaćati usput čineći nove, plodno su tlo za rast nemira, straha i stresa. Neizvjesnost vezana uz račune za grijanje, struju i plin, sve skuplje cijene u trgovinama i sve manje izgleda da će u nekom doglednom trenutku biti bolje svima, a ne samo njima, lako dovodi do općeg nezadovoljstva kao plodna tla za razvoj bolesti i emocionalnih problema.

Doduše, u Kostreni je situacija još uvijek iznad općeg društvenog prosjeka: s prvim rujanskim danima i završetkom privremene zabrane izvođenja radova, u našem su mjestu ponovo počeli brujati snažni tonovi građevinske mehanizacije. I neka su, kako kaže Grunf: “Bolje nešto od nečega nego ništa od ničega.” Međutim, glasine o tome koliko će biti skuplje režije dovode do tjeskobe: hoćemo li moći pratiti sva ta poskupljenja?

Račun i proračun

Nitko nema dovoljno novca da zadovolji sve svoje želje, ali  u gladi su velike oči i često žudimo za onim što nam zapravo i nije potrebno. Lijepo je to prikazao Teatar Exit u predstavi u sklopu manifestacije Jesen u Kostreni. Dva se para natječu u tome koji je par imao ljepši odmor, koji je par išao na skuplju i egzotičniju destinaciju, a kompeticija uskoro prerasta u grotesku. “Svijet srlja u propast, a ljudi u šoping-centre.” – poručuju iz Exita.

Slonić kasica – izradila Klara Dolić, Udruga za kreativno stvaralaštvo “Vali”, Kostrena

Vrijeme u kojem živimo i inflacija koja sve više udara po džepu, ipak od nas traže mudrije promišljanje i planiranje proračuna. Proračun je plan prihoda i rashoda za određeno razdoblje, a za početak treba razmisliti o troškovima. Svi redovni mjesečni troškovi uključuju račune (voda, struja, komunalno, plin, dopunsko, dodatno, prijevoz, telefoni, najam, krediti, pretplate i sl.) i trošak kojim se mjesečno pokrivaju osnovne potrebe: hrana, lijekovi, higijenske potrepštine i sl. Tomu treba dodati i očekivane izvanredne troškove poput rođendana bliskih osoba, odlaska na put i sl. Kada sve te troškove zbrojimo, treba vidjeti jesu li nam prihodi dovoljni. Uglavnom nisu jer većina ljudi voli malo i uštedjeti, onako za svaki slučaj… I što sad? Donosimo jednostavne savjete koji nam mogu pomoći.

Popis za kupnju

Najbolje je da u trgovinu idemo s listićem na kojem ćemo imati napisano što moramo kupiti. Tada nas neće zavesti sve one fine, a nepotrebne stvari. Ako ipak ugledamo nešto što nije na listi, a smatramo da je baš korisno ili je trenutno na akciji, možemo odrediti iznos koji ćemo potrošiti bez grižnje savjesti: za nekoga će to biti 20 kuna, a za nekoga 200 – koliko možemo, najbolje sami znamo.

Prehrambeni artikli

Prije odlaska u trgovinu treba pregledati zalihe i potrošiti proizvode kojima će ubrzo isteći rok trajanja. Naime, neki proizvodi imaju kratak rok trajanja pa treba planirati da se takve namirnice iskoriste kako se ne bi nepotrebno bacale. Ako imate komadić vrta, posadite svoje voće i povrće jer je to najjeftiniji način da dođete do prirodne i zdrave hrane.

Odjeća

Ako koji komad odjeće nije rabljen nekoliko sezona, velika je vjerojatnost da ga ni ove godine nećemo odjenuti. Pregledajte odjeću i nemojte ju baciti ako je još nosiva: postoje mnoge sharing is caring grupe gdje gotovo sve može naći nove vlasnike: haljina koju smo prerasli, košulja koja je nama demode, šal i kapa slični onima koje radije nosimo… dovoljno je fotkati i postaviti na odgovarajuću grupu na društvenim mrežama.

U Rijeci postoji i nekoliko trgovina rabljenom odjećom, ali one ne otkupljuju, nego prodaju odjeću, obuću, torbe, marame i sl. U takvim se dućanima često može naći lijepa i dobro očuvana odjeća po povoljnim cijenama.

Akcije i popusti

Najčešće kupujemo u trgovinama koje su nam blizu ili u kojima smo se naučili gdje što stoji. Dobro je ipak provjeriti cijene proizvoda i u drugim dućanima, a to je danas lako jer se na internetu mogu pronaći katalozi i tjedne akcije. Međutim, nemojte dopustiti da vas popusti namame pa da kupujete ono što vam doista ne treba.

Sezonsko sniženje od 95 lipa – nemojte dopustiti da vas zavedu najave sjajnih popusta

Električna energija

Kako bismo smanjili potrošnju energije, potrebno je povećati energetsku učinkovitost. Svugdje gdje postoji dvotarifno brojilo, dobro je uključivati perilicu za rublje i posuđe, glačala i sl. u periodu niže dnevne tarife. U razdoblju zimskog računanja to je period od 21 do 7, odnosno od 22 do 8 tijekom ljetnog računanja.

Obične žarulje dobro je zamijeniti LED žaruljama jer unatoč razlici u cijeni, vrlo je visoka ušteda: troši puno manje energije, dugotrajna je i razlika će se isplatiti za godinu dana – a LED žarulje traju i do 50 tisuća sati: na kutijama pišu jamstva u godinama.

Kod kuhanja štedimo energiju ako posudu stavimo na kolo ili plamenik odgovarajuće veličine, a pritom je kuhanje na plinu brže i bez gubitaka toplinske energije. Također treba staviti poklopac ako je riječ o kuhanju. Neka istraživanja pokazuju da kuhanje u ekspres-loncu može uštedjeti i do 50 % energije, a to bi moglo opravdati i visoku cijenu tih proizvoda.

Što je veći hladnjak, to je već potrošnja, bio on pun ili prazan. Zato hladnjake treba staviti na što hladnije mjesto u kući i ne izlagati suncu i drugim toplinskim izvorima. Neka istraživanja navode da hladnjak i zamrzivač približno troše 15 % električne energije u domaćinstvu pa je dobro pridržavati se svima poznatih uputa da se toplo jelo prije stavljanja u hladnjak treba ohladiti, a termostat treba biti na srednjoj poziciji. Vrata hladnjaka ne smiju biti dugo otvorena, a ako stavimo papir pri zatvaranju vrata te on ne padne, znači da su brtve na vratima dobre. Racionalnom potrošnjom električne energije moguće je ostvariti značajne uštede.

Štednja: banke, fondovi, nekretnine ili čarape

Svjetski dan štednje obilježava se 31. listopada kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 1924. u Milanu. Tada su se okupili predstavnici štednih ustanova kako bi pronašli izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat. Osnovna je postavka vezana uz štednju da se štedi kad se ima novca, a ne kad on nedostaje.

Čini se da su danas službenici u bankama obvezni ponuditi svojim korisnicima sve moguće oblike štednje pa je o vrstama štednje u bankama dovoljno pogledati njihove službene stranice. Danas su kamatne stope na oročenu štednju toliko niske da više nisu poticajne mogućim štedišama pa se nude investicijski fondovi, međutim, oni su uvijek rizični. Što je veći rizik, to je potencijalno veći prinos i obratno te je potrebno stalno pratiti svoja ulaganja i provjeravati cijenu uloga u fondovima.

Je li sada pravo vrijeme za ulagati u nekretnine, znat će  oni koji si nekretnine mogu priuštiti. Međutim, kredit, do kojeg je danas lako doći, uvijek je dvosjekli mač: mudri su oni koji gledaju kolika je cijena u apsolutnom iznosu, a naivni gledaju koliki je iznos mjesečne rate.

Gotovo svaki četvrti Hrvat živi od plaće do plaće i ne uspije ništa uštedjeti, ali podaci pokazuju kako 44 % građana ipak štedi i to najčešće za one izvanredne situacije: popravke automobila i kućanskih aparata. Pritom se mnogi, što iz iskustva, što zbog genetski usađene nepovjerljivosti prema bankama, odlučuju na čuvanje novca “u čarapama” ili “madracu”, odnosno kod kuće ili ono što ne potroše, ostaje na računu i pritom se, naravno, ne ostvaruju prinosi.

Od rujna do 01.01.2023. cijene se iskazuju u kunama, uz prikazanu protuvrijednost u eurima, a od 01.01.2023 do 31.12.2023. cijene će se iskazivati u eurima uz prikazanu protuvrijednost u kunama. Do 15. siječnja 2023. moći će se plaćati i u kunama, ali ostatak će se vraćati u eurima. Desetak dana prije i poslije Nove godine neki će bankomati privremeno prestati s radom kako bi se omogućio prelazak na euro, stoga je dobro na vrijeme planirati svoje potrebe. Dobrim i racionalnim planiranjem možemo mirnije dočekati ovu zimu, euro i nove financijske i društvene namete. I dok država svoje gubitke može nadoknaditi novim nametima za građane, mudar čovjek zna da se može osloniti samo na sebe, svoje mogućnosti i pametno planiranje budućnosti.

Sve kasice-prasice u ovom članku izradila je Klara Dolić, naša suradnica, autorica putopisnih crtica  i maštovita članica Udruge za kreativno stvaralaštvo “Vali” iz Kostrene.