Rim – Caput Mundi
Mnogim je pjesnicima nedostajalo riječi u nastojanju sastavljanja dostojnog opisa Vječnoga Grada. Uistinu, nebrojena turistička središta i znamenitosti privlače posjetioce na različite načine, ali samo je jedan Caput Mundi – centar svijeta.
Rim, moderan grad iznimno zanimljivih ljudi. Nepregledne kolone vozila i ljudi koji žure do nekog svog odredišta, sirene automobila i motocikala te mahanje rukama i izvikivanje psovki. Stekao sam osjećaj da je Rim prestao biti zanimljiv upravo Rimljanima. Za njih je to grad u kojem provode svoju svakodnevnicu, a sve oko njih oduvijek je tu i zauvijek će tu ostati.
Svima ostalima, nama koji nismo rođeni u Rimu, antička jezgra Rima obraća se na značajno drugačiji način. Obavijene u neprocjenjiva umjetnička djela starih majstora, posjetitelje Vječnog Grada lako je razaznati od lokalnih stanovnika. Stara izreka veli: „Si fueris Romae, Romano vivito more“ – ako si u Rimu, živi kao Rimljani. Moram priznati da meni nije uspjelo. Jednostavno nisam naviknut da me doslovno sa svakog zida promatra neprocjenjiva umjetnina, a svaka od njih vjerojatno iza sebe krije kakvu fascinantnu priču koju bi vrijedilo poslušati. Nije stoga začuđujuće da je svaki posjet Rimu novo iskustvo.
SPQR
Dobro nam poznata četiri slova nalaze se na svakom kutu starog centra. Senatus Populus Que Romanus. Rimski senat i narod Rima prate vas na svakom koraku. Ušuškaju vas u umjetnost, a svakodnevnica u potpunosti nestane i izblijedi u prisustvu tolikog broja remek-djela. Kako onda najbolje opisati Rim? Grad kulture, mode, gastronomije; što se u Rimu mora vidjeti?
Grad tisuću crkvi
Rim je grad s više od devetsto katoličkih crkvi, a svaka je ljepša i bogatija od one prethodne. Prekrasni vitraji, mozaici, slike i statue oduzimaju dah. Uz malo znanja latinskog čak i zidovi pričaju fantastične priče.
Grad nebrojenih fontana
Rim je okupan s više od dvije tisuće fontana. Gotovo na svakom trgu ili većem raskršću djela su starih majstora koja sama po sebi predstavljaju neprocjenjive umjetnine.
Grad obeliska
Trinaest obeliska krasi rimske površine. Osam ih je porijeklom iz antičkog Egipta, a preostalih pet datira iz starog Rima.
Čuvene znamenitosti
Već bi ovi detalji bili dovoljni da Rim bude visoko pozicioniran na listi turističkih prioriteta, a glavnih se znamenitosti nisam još ni dotaknuo.
Anfiteatro Flavio poznatiji kao Koloseum. Dajmo narodu „kruha i igara“ da ne razmišlja o političkim spletkama. Najveći amfiteatar mogao je primiti 50 000 posjetitelja. Procjenjuje se da je svoj život u njemu ostavilo oko pola milijuna gladijatora i dvostruko više divljih životinja.
L’Arco di Constantino – slavoluk smješten odmah pored Koloseuma, sam po sebi može biti tretiran kao muzej rimske arhitekture.
Il Foro Romano – javna površina na čijih su se 5 trgova najčešće okupljali stari Rimljani. Uz moderne prometnice koje sijeku il Foro danas vas promatraju kipovi starih vojskovođa i vladara.
L’Altare della Patria poznat i kao Il Vittoriano – nacionalni spomenik ujedinjenja Italije i spomenik kralju Vittoriu Emanueleu drugom. Monumentalno zdanje izgrađeno je krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća uglavnom od čistog bijelog mramora. Dvadeset i četiri umjetnička djela krase ovaj spomenik slobodi i ujedinjenosti Italije.
Mostovi preko rijeke Tiber (Tevere) – brojna umjetnička djela krase mostove preko Tibera. Dva su najpoznatija mosta Ponte Sant’ Angelo, s kojeg prolaznika promatraju skulpture anđela i koji vodi prema poznatom dvorcu Castel Sant’ Angelo, te Ponte Vittorio Emanuelle II ukrašen brojnim skulpturama posvećenim kralju i pobjedi.
Vatikan – grad-država, simbol i centar vjere s najviše poklonika na svijetu. Visoki zidovi okružuju i čuvaju na sigurnom nemjerljiva bogatstva i tajne kršćanstva. Vatikanski muzeji čuvaju remek-djela najvećih umjetnika, a o izloženim bi se djelima lako moglo napisati tisuće stranica. Sikstinska kapela ukrašena freskama „Posljednjeg suda“, „Istočnog grijeha“ i „Izgona iz zemaljskog raja“, devet scena Knjige postanka te možda i najpoznatije freske „Stvaranje Adama“. Iako je u muzejima dozvoljeno slikanje, u Sikstinskoj kapeli i nekim od prostora koje i danas upotrebljava papa, fotografiranje je strogo zabranjeno. Unutrašnjost Sikstinske kapele i umjetnička djela u njoj nedavno su očišćena kako bi se vratio izvorni sjaj, a samo je jedan mali dio gornjeg desnog kuta ostavljen netaknut kao primjer razlike. Zanimljivost koju možda znate jest i „dimnjak koji ne postoji“ – izglasavanje novog pape kardinali vrše upravo u Sikstinskoj kapeli. Dim koji se pojavljuje nakon izglasavanja i koji označava je li odluka donesena suklja iz dimnjaka kojeg inače nema, odnosno postavlja se samo i isključivo za vrijeme konklave i odabira novog Svetog oca.
Bazilika svetog Petra izgrađena iznad groba sv. Petra najistaknutija je znamenitost u Vatikanu. Najveća crkva na svijetu (u podu nosi oznake veličine ostalih znamenitih crkava diljem svijeta ) jedno je od najsvetijih mjesta kršćanstva. Djela Donatella, Michelangela, Berninija te mnogih drugih majstora krase unutrašnjost ovog jedinstvenog objekta. Zazidana Sveta vrata otvaraju se svakih 25 godina po nalogu aktualnog pape, a prolazak kroz sva četvora Sveta vrata jamči vjernicima „otkupljenje od svih grijeha“. Pored samog ulaza posjetitelje dočekuje La Pieta, fantastična skulptura koju je Michelangelo radio u razdoblju od svoje dvadeset i druge do dvadeset i četvrte godine.
Ostaci brojnih crkvenih poglavara nalaze su u Bazilici ili ispod nje, a među istaknutijim je i posljednje počivalište Ivana Pavla Drugog, poznatog „narodnog“ pape.
Pantheon – možda jedan od najbolje očuvanih objekata antičkog Rima koji se i danas upotrebljava upravo je Pantheon. Kombinacija stilova gradnje s „najpoznatijom kupolom na svijetu“ te brojnim skulpturama krase dvoranu Rotondu. Poznat je i po nišama u kojima se i danas čuvaju posmrtni ostaci poznatih, među kojima je i Raffaello, jedan od najvećih umjetnika renesanse.Piazza Navona – barokni je trg koji je dizajnirao Bernini na mjestu tadašnjeg hipodroma pa je trg zadržao taj oblik. Spomenimo samo najznačajnija obilježja trga – Sant’Agnese in Agone, Fontana del Moro, Fontana del Nettuno te predivna Fontana dei Quattro Fiumi (fontana četiri rijeke) s egipatskim obeliskom u sredini.
Fontana di Trevi – jedna od najvećih i najljepših fontana u svijetu svakako je Fontana di Trevi. Iako mnogi misle da se radi o ostatku antičkog Rima, ova je fontana nastala u 18. stoljeću kao proširenje manje fontane koja je tamo stajala od 15. stoljeća. Gotovo je nemoguće fotoaparatom uhvatiti „čisti“ kadar zbog skučenosti trga i enormnog broja posjetitelja koji se u svakom trenutku tamo nalaze. Tradicija nalaže da se u fontanu ubace dva novčića – prvi kako bi vam se ostvarila želja, te drugi kako bi se vratili u Rim. Zahvaljujući ovoj tradiciji ova je fontana doslovno nepresušni izvor… zarade. Svaki se dan iz nje izvadi 3 do 4 tisuće eura u sitnim kovanicama.
Piazza di Spagna još je jedan trg rado posjećen od strane turista. Trg je svoje ime dobio po španjolskoj ambasadi smještenoj u Palazzo di Spagna odnosno Palazzo Monaldeschi. Sam trg krasi Fontana della Barcaccia koju su sačinili otac i sin Bernini te, u čitavom svijetu poznato stubište, Španske stube koje povezuju trg s crkvom Santissima Trinita dei Monti. Obelisk Sallustiano, smješten pred crkvom, iako izgledom podsjeća na antičke egipatske obeliske, kreiran je u antičkom Rimu, a hijeroglifi na njemu kopija su onih s Flaminio obeliska.
U neposrednoj blizini crkve i stuba nalazi se i Villa Medici, poznata po svojim vlasnicima od kojih je naslijedila naziv te po predivnim vrtovima koji ju krase. Gost ove vile u više je navrata bio i poznati matematičar, fizičar i astronom Galileo Galilei koji je, prema predaji, u ovoj vili bio i zatočen te je u njoj čekao na presudu Crkve koja je morala biti donesena zbog njegovih tada heretskih izjava po kojima Zemlja nije centar svemira.
Nebrojeni su detalji Rima koje bi se još dalo istaknuti, a ja se nadam (nije bačena kocka, ali je u Fontanu di Trevi bačen novčić) da ću se uskoro opet vratiti tom jedinstvenom gradu koji će mi sasvim sigurno ispričati neke stare, a meni opet nove priče. Činjenica da svi putevi vode u Rim možda mi u tome olakša.
Na kraju ću zaključiti da je poznata izjava „Vidjeti Rim i umrijeti“ možda ipak mrvicu pretjerana, ali umrijeti bez da vidite Rim, zaista bi bilo pogrešno.