Savjeti za osnaživanje imuniteta
Suplementi nam mogu ojačati imunitet, ali ponekad je u šumi mogućih pripravaka teško odabrati onaj pravi.
Naš je imunosni sustav najvrjedniji mehanizam obrane našeg tijela od vanjskih opasnosti, a koliko uspješno štiti organizam od vanjskih opasnosti, ovisi od čovjeka do čovjeka.
„Treba mi nešto za imunitet!“
Pogotovo u razdoblju zimskih mjeseci u ljekarni se traže suplementi i postavlja ono poznato pitanje: „Imate li nešto za imunitet?“.
Ponekad je u šumi mogućih pripravaka za poboljšanje funkcije imuniteta teško odabrati onaj pravi. Stoga je na umu potrebno imati nekoliko stvari.
- Prije svega, potrebno je odabirati one čije je djelovanje potvrđeno kliničkim studijama. To znači da su se testirali na ljudima i da su ta istraživanja pokazala blagotvorne učinke na poboljšanje funkcije imunosnog sustava. Pritom će vam pomoći educirana osoba koja temeljem vlastita znanja može preporučiti ono najbolje sukladno vašim potrebama – farmaceut.
- Nadalje, potrebno je znati uzimate li suplemente radi prevencije ili kako bi se skratilo trajanje infekcije i ubrzao oporavak Postoji i skupina suplemenata koji služe poboljšanju općeg stanja, a koriste se kad ljudi imaju problema s manjkom energije.
- Jednako tako važno je imati u vidu dozu jer određeni spojevi svoj terapeutski ili toksični učinak mogu ostvariti samo ako se primijene u vremenski određenoj uporabi točne doze. Budući da ne želimo toksične ili subdozirane suplemente, ponovo ćemo se obratiti farmaceutu, koji će nam dati informaciju o pravilnoj uporabi.
Vitamin C
Nedostatak vitamina C posebno je mučio pomorce koji su masovno obolijevali, upravo kao posljedica njegova nedostatka, od skorbuta. Kako je važan za izgradnju kolagena (strukturnog proteina), njegov nedostatak dugoročno uzrokuje slabljenje kostiju, nastajanje otvorenih rana, gubitak zubiju. U 17. stoljeću kirurg John Woodall preporučio je preventivnu, ali i terapijsku uporabu limunova soka među pomorcima. No, to nije imalo prevelikog odjeka. U 18. stoljeću drugi je kirurg, James Lind, proveo jedan od prvih eksperimenata na svijetu – pomorce oboljele od skorbuta podijelio u nekoliko skupina i svakoj davao druge namirnice. Na kraju je zaključio kako citrusno voće služi kao lijek za skorbut, stoga se ono masovno počelo koristiti među pomorcima, a brodovi su se opskrbljivali dovoljnim količinama.
Učinak vitamina C je svestran, a njegov nedostatak dovodi do umora, smanjene koncentracije, ali i problema s imunitetom.
Provedene studije koje su istraživale učinak vitamina C na djelovanje imunosnog sustava došle su do zaključka kako sam vitamin C ne prevenira razvoj respiratornih infekcija, ali zato skraćuje njihovo trajanje. Za navedeni učinak uglavnom se navodi doza od 1 g vitamina C dnevno, a primjena se preporuča za vrijeme trajanja najrizičnih zimskih mjeseci u razdoblju od otprilike 4 tjedna. Njegova primjena posebno se preporučuje osobama koje su izložene iscrpnoj fizičkoj aktivnosti.
Vitamin D
Vitamin D sve se više spominje u aspektu prevencije infekcija. U razdoblju zimskih mjeseci nemoguće je samo izlaganjem suncu sintetizirati dovoljnu količinu vitamina D, stoga se preporuča njegova suplementacija.0
Provedena istraživanja ukazuju na potencijal vitamina D u prevenciji respiratornih infekcija – istraživanja na djeci koja su sklona infekcijama donjeg dijela dišnog sustava pokazala su kako nedostatak vitamina D kod njih nije bio rijetka pojava.
Europska agencija za sigurnost hrane izdala je smjernice i preporuke za dnevni unos vitamina D u slučaju kad je njegova sinteza izlaganjem suncu minimalna. Tako je preporučeni dnevni unos 400 IU za djecu od 7 do 11 mjeseci, a za djecu stariju od godine dana i odrasle osobe 600 IU. Maksimalna doza koja se smatra sigurnom za djecu od 1 do 10 godina je 2.000 IU, a za stariju djecu i odrasle 4.000 IU. Dakle, radi prevencije respiratornih infekcija tijekom zimskih mjeseci suplementacija može ići i do 4.000 IU dnevno. No, u obzir treba uzeti i količinu vitamina D koja se dnevno unese putem prehrane, a to se lako može provjeriti temeljem dostupnih tablica o njegovom unosu prehranom.
Beta-glukani
Beta-glukani po svojoj strukturi spadaju u skupinu ugljikohidrata. Izoliraju se iz gljiva (kvasaca) i algi, a djeluju kao imunomodulatori. Prema teoriji, kad ih se unese u organizam, naš imunosni sustav prepoznaje ih kao strane strukture te aktivira imunosni odgovor. Važno je naglasiti kako sami beta-glukani nemaju sposobnost izazivanja infekcije, ali zato kada u organizam uđe patogen koji ima sposobnost razvoja infekcije, imunosni će sustav već biti u stanju pripravnosti i brže provesti odgovor na patogen koji se unosi.
Cink
Cink kao mineral namijenjen je skraćivanju trajanja respiratorne infekcije. Dakle, njegova je uporaba opravdana u slučaju infekcije kako bi se ubrzalo izlječenje. Preporuča se u dozi od 75 mg unutar 24 sata od početka simptoma kako bi se smanjila težina i trajanje prehlade. Povećan rizik od nedostatka cinka prisutan je kod vegana i vegetarijanaca, alkoholičara, osoba s upalnim bolestima crijeva, ali i kod osoba na antihipertenzivnoj terapiji.
Uspješan imunosni sustav
Uspješnost imunosnog sustava, tzv. imunokompetencija, uvjetovana je genetikom, godinama, spolom, socioekonomskim statusom, životnim navikama poput pušenja, vježbanja, konzumacije alkohola, prehrane, stresa i sl.
Uredne životne navike najvažniji su saveznik u dobrom funkcioniranju imunosnog sustava – vježbanje, redoviti san, izbjegavanje alkohola i cigareta, ali i uravnotežena i raznovrsna prehrana.
Pravilna prehrana predstavlja izvor mikro i makronutrijenata koji su nužni za normalno funkcioniranje stanica imunosnog sustava, a samim time i uspješnog imunosnog odgovora.
Kako znamo djeluje li suplement?
Vrlo često se kao pokazatelj funkcije imunosnog sustava uzima broj prehlada tijekom godine s naglaskom na zimsko razdoblje. Ako osoba ima manji broj prehlada, riječ je o imunosnom sustavu čija je funkcija uspješna. Kod većeg broja prehlada smatra se da je funkcija imunosnog sustava blago narušena. Tako se kod istraživanja djelotvornosti različitih suplemenata prati postoji li razlika u broju prehlada u određenom vremenskom periodu između veće skupine ljudi koja uzima navedeni suplement i skupine ljudi koja dobiva tzv. placebo.
Cilj takvih istraživanja je dugoročno unapređenje zdravlja populacije i mogućnost da se preporuče preparati čija je učinkovitost temeljena na znanstvenim dokazima.
U prilogu je popis izvora na koje se referira autor članka.