Da se ne pozabiKostrenaKultura

Anđelka Rasol: 12 godina ljubavi s Katedrom

Jedna od najsvestranijih kostrenskih udruga na području očuvanja baštine i kulture zasigurno jest Katedra Čakavskog sabora Kostrene, osnovana u srpnju 1997. godine kao 19. članica krovne udruge Čakavski sabor Žminj.

Intelektualnim radom udruga nastoji promicati kostrensku čakavštinu, povijest i kulturu u svim oblicima književnog, glazbenog, likovnog i scenskog izričaja. Nakon četverogodišnjeg mandata prvog predsjednika kostrenske Katedre, dr. Vjekoslava Bakašuna i sljedećeg predsjednika kap. Želimira Perovića, na čelo udruge stala je i punih dvanaest godina ostala prva predsjednica, Anđelka Rasol, dipl. oec.

– Kao predsjednica Katedre Čakavskog sabora Kostrena sa suradnicima iz Upravnog odbora Katedre dogovarala sam i vodila programe, pratila financijski tijek poslovanja, pisala izvješća o radu, surađivala s Općinom Kostrena, Primorsko-goranskom županijom, stožerom u Žminju i drugim katedrama i obavljala sve administrativne poslove predsjednika udruge. Međutim, a time se ponosim, aktivno sam se uključivala u sve aktivnosti koje  je promovirala Katedra pa sam tako i glumila. Najdraža mi je bila uloga „dame od svita“ u  „Duhima“ Drage Gervaisa. U pjesničkim večerima koje je organizirala Katedra,  učestvovala sam govoreći stihove pjesnika i pjesnikinja, a bila sam i članica novoosnovane  ženske vokalne skupine „Luštrin“. Ljubav prema čakavštini omogućila je da svi izazovi: nedostatak vremena, složena organizacija i digitalne kompetencije uz dobru volju i puno entuzijazma uspješno usvojim i primjenjujem svih dvanaest godina. – s ponosom ističe Anđelka Rasol.

Dobri čuvari domaćeg ČA

Brojne aktivnosti rezultirale su stvaranjem prepoznatljivog ugleda, koji Katedra Čakavskog sabora Kostrena iz godine u godinu marljivo gradi i razvija. – Naročito sam ponosna na kratki dokumentarni  film poetskog naslova „Z’ duše beseda“ snimljen 2012. povodom 15. godišnjice rada Katedre. Scenarij je uz sugestiju članova Katedre napisala redateljica Morana Komljenović, a kamera prati kostrensku obalu sve do Perila, poznatog mjesta gdje su naše none prale robu.  – ističe predsjednica Anđelka Rasol.

Dramska kumpanija

Tijekom godina Katedra se razvijala i širila djelatnost pa je tako 2010. osnovana Dramska kumpanija. Uz voditelja Denisa Brižića, kumpaniji su se pridružili zainteresirani članovi i mještani, a posebno raduje činjenica što su se pridružili i mlađi glumci-amateri.  Do sada je uprizoreno i s uspjehom prikazano: „Kvadri barba Zorana Kompanjeta“, složena iz više zbirki pjesama Zorana Kompanjeta,  „Duhi“ Draga Gervaisa, „Bilo je jedamput va Kostrene (iz raznih tekstova), „Oštarica Marijeta“, „Naša štorija“, „Naše užance“, musical „Kostrena“  i komedija „Lutrija“.

Dramska kumpanija

Budući da se domaća beseda njeguje od malih nogu, Katedra gaji dugogodišnju suradnju s Dječjim vrtićem „Zlatna ribica“ i Osnovnom školom „Kostrena“ pa se organiziraju izložbe, radionice i susreti među kojima se posebno izdvajaju „Čakavski susreti va Kostrene“ – tjedan njegovanja čakavštine u kojem suradnici iz cijele Primorsko-goranske županije pod motom „Od našeh smo stareh va dotu dobili ČA, ne smemo ga pozabit, leh dobro čuvat!“ pjesmom, glazbom, plesom, govornom riječju, scenskim uprizorenjima i izložbama doprinose očuvanju zavičajnog govora. – Svakako želim istaknuti veliku ulogu Narodne čitaonice u Kostreni Sv. Luciji jer su se tamo odvijali gotovo svi projekti  i priredbe,  prezentacije svih objavljenih knjiga Katedre, znanstveno-stručni skupovi, Čakavski susreti, predstave dramske kumpanije, izložbe  i druge aktivnosti. Izvrsno je imati divne suradnike kao što je predsjednica Čitaonice gđa Dragana Vučinić.

Zbornici – čuvari identiteta

– S puno entuzijazma podržavam izreku da ništa ne ostaje zapamćeno ako nije zapisano; zato je veliki dio aktivnosti Katedre posvećen izdavačkoj djelatnosti.  – ističe A. Rasol napominjući kako je od osnutka Katedre izdano 28 knjiga, od toga čak 21 tijekom njezina predsjedanja. Uz 15 proznih i šest zbirki pjesama, poseban doprinos Katedrinim izdanjima i kulturno-znanstvenom  identitetu Kostrene čine zbornici pod imenom „Život, kultura i povijest Kostrene“, koje je osmislila i uređuje dr. sc. Silvana Vranić, dobitnica Nagrade za životno djelo Općine Kostrena 2020. godine. Dosad je objavljeno sedam zbornika, a svakom prethodi istoimeni znanstveno-stručni skup. Osmi zbornik upravo je tiskan, a teme su sadržajno vezane uz povijesne događaje i znamenite ličnosti s posebnim naglaskom na lingvističke značajke kostrenskih govora.

Sve aktivnosti Katedre detaljno su opisane u dvije knjige: „Njejeh prveh deset let“ autora Vjekoslava Bakašuna, Želimira Perovića i Branke Kržik Longin te „Dvajset let našega dela“ Anđelke Rasol te u VII. Zborniku „ Život, kultura i povijest Kostrene“ iz 2018. godine.

Vrijeme promjena

Budući da naša svakodnevnica traži i suvremenije načine komuniciranja, Katedra od 2016. godine ima svoju internetsku i Facebook stranicu koju uređuju Renata Kolombo i Nina Spicijarić Paškvan. – Zadovoljna sam što su se mlade članice Katedre aktivirale i na tom polju društvenih mreža i moja je velika želja da se što više mladih uključuje u rad Katedre. – ističe Anđelka Rasol, koja se nakon 12 godina povukla sa zahtjevne pozicije predsjednice. – Naravno da ću rado sudjelovati u svim aktivnostima Katedre, ali u skladu sa zdravljem i u malo ležernijem tonu, a svojoj nasljednici Vesni Valenčić želim mnogo uspjeha i sigurna sam da je promicanje čakavske besede i kulture ostalo u dobrim rukama. – zaključuje Anđelka Rasol.

Ljubav prema domaćoj besede – Anđelka Rasol