Dnevni boravak: “Bez busoli” ujedinio učenike u ljubavi prema moru
U sklopu programa Dnevnog boravka Osnovna škola Kostrena predstavila je školski godišnji projekt “Bez busoli”.
U Narodnoj čitaonici u Kostreni Sv. Luciji 25. svibnja održano je javno predstavljanje školskog projekta “Bez busoli” koji se provodio tijekom čitave nastavne godine. S ciljem razvijanja ljubavi prema moru, pomorstvu i pomoračkoj tradiciji, projekt je obuhvatio sve učenike OŠ Kostrena, a dobru je ideju prepoznala i podržala Općina Kostrena.
Ideja doputovala s Cipra
Kada je predsjednica Katedre Čakavskog sabora Kostrena Vesna Valenčić predložila suradnju vezanu uz aktualiziranje pomorstva, u OŠ Kostrena nije bilo mjesta nedoumicama: uz podršku ravnateljice Adriane Glavan započeo je novi školski projekt koji će se razvijati, proširivati, usmjeravati i biti dijelom školskog kurikuluma.
Ideja je potekla s Cipra, a do Kostrene ju je doveo kapetan Berislav Vranić. Aktivnost ”Posvoji brod” 2006. godine inicirala je Ciparska pomorska komora u cilju povezivanja osnovnih škola i pomoraca na brodovima kako bi se djeci osnovnoškolskog uzrasta omogućilo učenje na temelju stvarnih životnih iskustava. – More i pomorstvo mogu se zavoljeti boravkom na moru, putovanjima i istraživanjima. – rekao je B. Vranić te zaključio kako su bogate projektne aktivnosti u školi putokaz ka sigurnom stvaranju čvrstih veza Kostrene i mora u budućnosti.
Školski projekt imenovan je prema naslovnoj pjesmi Katje Šepić, nagrađivane kostrenske pjesnikinje i dugogodišnje profesorice hrvatskoga jezika u Pomorskoj školi u Bakru. “Bez busoli” znači da se uz kompas sigurno ide ka cilju, a bez kompasa, usputno, razvijaju se vještine, postignuća i kompetencije sudionika u projektu.
Kako su učenici posvojili brodove
Voditeljica školskog projekta “Bez busoli” Ina Randić Đorđević prikazala je presjek aktivnosti koje su obuhvatile sve učenike. Glavna aktivnost nazvana je “Posvoji brod” i učenici su u svojim razredima pratili kretanje posvojenog broda, na karti označavali rutu, proučavali koordinate, istraživali obilježja flore i faune te kulturne znamenitosti. Komunicirali su s pomorcima, slali i proučavali videozapise, izrađivali prezentacije i bili pravi mali kapetani svojeg posvojenog broda.
U Narodnoj čitaonici svoja su istraživanja predstavili učenici Ante Štiglić (3. b), Sven Tomljenović, Anika Ribarić, Julija Kovačić, Barbara Bistrović (2. b) i Tena Pavletić (3. a). Svojim su uvježbanim, ali prirodnim nastupom osvojili simpatije publike koja je i sama mogla uživati u vulkanskoj lavi, porukama ohrabrenja, prezentiranim brodovima i digitalnim materijalima.
Pomorac Hrvoje Brusić tijekom cijele je godine razmjenjivao koordinate, videozapise, fotografije i pisma s 1. b razredom pa se i u Čitaonici putem prezentacije mogao osjetiti dašak mora, miris soli i dalekih krajeva. Ravnateljica Adriana Glavan zaključila je kako je ponosna na rezultate rada u projektu i podršku zajednice te istaknula da su projektom obuhvaćeni svi učenici i učitelji pa je neupitno da pomorstvo u Kostreni ima osiguranu budućnost.
Uz prigodan poklon svim gostima: papirnatu barčicu s lijepom porukom, Osnovna škola Kostrena najavila je i nastavak projekta u sljedećoj godini i to u, nadamo se, boljim epidemiološkim uvjetima koji će omogućiti još veću suradnju sa zajednicom, mještanima, udrugama i ustanovama.