Zeleni kostrenski kantunić: RADOVI U SRPNJU
Nemojte biljke prihranjivati kada su suhe, već ih najprije zalijte, pričekajte da se napiju vode pa onda prihranite.
Lipanj je sa sobom donio vrlo visoke dnevne i noćne temperature kao i sušu, pa se moja prognoza o svakodnevnom zalijevanju povrća i cvijeća, nažalost, obistinila. Bez obzira na naš trud, posljedice takvog vremena vrlo su vidljive u vrtovima i okućnicama, a trava je naprosto spaljena. Grašak je jako dobro rodio, ali su trešnje, nažalost, podbacile.
Srpanj zna biti prevrtljiv, pa ćemo se prilagođavati „u hodu“.
Cvijeće traži vodu i prihranu
Ovisno o potrebama, cvijeće treba redovito zalijevati, prihraniti svaki tjedan uz skidanje ocvalih cvjetova i požutjelog lišća. Prihranu uvijek vršimo kada je zemlja vlažna, dakle nemojte biljke prihranjivati kada su suhe, već ih najprije zalijte, pričekajte da se napiju vode pa onda prihranite. Ja obično navečer zalijem, a onda ujutro dok je još zemlja vlažna, prihranjujem.
Vodite računa čime prihranjujete cvijeće i općenito biljke da ne biste umjesto bujne cvatnje dobili uvenulu i spaljenu biljku.
Srpanj je idealan za sijanje dvogodišnjih cvjetnica kao što je šeboj/rumanija jer će biti spreman za presađivanje u rujnu.
Povrtnjak
Redovito zalijevanje, okopavanje i prihrana svakih 7 dana sigurno će polučiti dobre rezultate ako opet priroda ne iznenadi. Sigurno već beremo mahune, tikvice, a i pomidori su lijepo krenuli. Salata je pri kraju pa valja zasijati novu, ali tek poslije prve kiše. Mladi krumpir je spreman za vađenje iz zemlje, a oni mali okrugli pečeni imaju poseban okus i vraćaju nas u dane kada su nam none frigale mladi kompir“.
Luk i kapulu treba izvaditi iz zemlje ako je nat osušila i najbolje je isplesti u grešte, a isto radimo i s češnjakom.
Ako smo na vrijeme posijali broskvu, sada je trenutak za presađivanje i u ranu jesen ćemo već pripremati broskvu na padelu.
Travnjak – zahtjeva redovitu košnju jednom tjedno uz prethodno odstranjivanje korova i obilno zalijevanje.
Voćnjak – u ovom mjesecu provodi se zelena rezidba i razrjeđivanje plodova.
Vinova loza – valja prorijediti izbojke.
Masline su gotovo ocvale, vodite računa o nametnicima, preporučujem postavljanje žutih ljepljivih ploča.
Kad jeleni i svinje devastiraju povrtnjake i voćnjake
Navršilo se 8 godina od kada su prve divlje svinje došle u Kostrenu i poharale moju okućnicu. U međuvremenu svinje su gotovo zagospodarile prostorom Kostrene i postaje mi smiješno ukazivati na taj problem, i ne, nije istina da ih je manje i da ih se ne vidi! Pitam se, tko će biti kriv ako se nešto dogodi. Do sada su stradali „samo“ autohtoni nasadi, suhozidi, a u posljednje vrijeme potkopavaju i naše gromače; čekamo li da napadnu čovjeka?
A, evo, stigli su i jeleni te u posljednja dva tjedna poharali sve mlade izbojke i listove trešanja, koje su autohtone i koje kalemljenjem pokušavano spasiti od nestanka.
I nije samo moj posjed u pitanju, mi mještani trudimo se oko svojih vrtova, i onda jelen iščupa 50 pomidora i obrsti mlade trešnje ili breskve koje su se tek primile, a svinje „uzoru“ travnjak, iskopaju i pojedu lukovice fijacenti koje su još posadile naše none.
Zar baš nema nikakvih mogućnosti da se sva ta alohtona divljač vrati u svoja prirodna staništa, i je li briga za očuvanje prostora zaista samo deklarativna?!
Pritom bolje da ne spominjem održivi razvoj s kojim se tako olako volimo nabacivati u prigodnim situacijama. I ne, ne pristajem na ovakav suživot jer mi pred očima svakodnevno nestaje sve ono što su moji preci mukotrpno stvarali i čuvali , a mi očuvali do današnjih dan; nestaje moje stanište!
