Zeleni kostrenski kantunić: Što? Gdje? Kada? Kako?

Sam naslov ovog Kantunića vrlo je znakovit jer smo se svi mi, koji još uvijek, unatoč svim prilikama i neprilikama, obrađujemo vrtove, našli pred istim, gore navedenim, pitanjima. Nema više naših nonića i nona koji su se trudili naučiti nas ponešto o vrtlarenju u ovom našem „kantuniću svita“, a mi smo ih slušali „na pol uha“. Nadam se da ćete u ovom članku pronaći odgovore na neke svoje nedoumice.

Kada sijati i pikirati

Eto naši stari su uvijek prvo sijanje lisnatog povrća (ljetna salata, radić cukarin, blitva) obavljali nakon Pepelnice, ali isključivo u zaštićen prostor, danas se to zove staklenik, a naši su ga zvali „klijalo“.

Sjeme pomidora (rajčice) sijemo krajem siječnja ili eventualno u veljači, ali u zatvoren prostor, npr. konobu. Međutim, posude moraju biti izložene dnevnom svijetlu, dakle na prozoru pa ih je čak za vrijeme toplih sunčanih dana poželjno iznijeti na otvoreno. Nakon što pomidori niknu i dobiju treći list, treba ih „pikirati“, odnosno razdvojiti i posaditi svaki za sebe, a nakon što dobiju na visini i kad stabljika ojača „prepikiramo“ ih u „klijalo“, dakle još uvijek na zaštićeno mjesto jer ako pomidor „ošine“ vjetar i hladnoća, on najčešće „poplavi“ i treba mu dosta vremena za oporavak. Pomidore presađujemo na dobro pognojene gredice krajem travnja ovisno o vremenskim uvjetima.

U isto vrijeme možemo presaditi i tikvice i krastavce. U doba kad presađujemo navedeno povrće, grašak, koji smo posijali krajem prosinca ili u siječnju, već cvjeta. U svibnju ćemo sigurno brati mladi grašak.

I u veljači sigurno imamo nešto od „zelenjave“ u klijalu ili u vrtu, a poseban naglasak tu bih stavila na našu domaću autohtonu broskvu koja nije tako „žuhka“ ni tako žilava kao broskva iz ostalih krajeva Lijepe Naše. Inače broskva je svrstana među pet najzdravijih vrsta povrća u svijetu, a za uzgoj nije uopće zahtjevna, dapače, idealna za našu kostrensku zemlju: ne pita „ni jist ni pit“.

Ako ste broskvu posijali u svibnju i presadili u srpnju, onda ste ju sigurno brali tijekom jeseni i zime jer je ona najbolja kad ju malo „ofuri“ mraz. A neki se već slade i cimicama, a među njima sam i ja kao što pokazuje slika.

Ukrasne biljke

Što se tiče ukrasnih biljaka, naročito jednogodišnjih cvjetnica, polovica travnja idealno je vrijeme za kupnju i sadnju jer su se biljčice lijepo razvile i ojačale, a i vremenski uvjeti znatno su povoljniji i noćne temperature nisu više niske pa će se biljke lakše prilagoditi novim uvjetima.

Većinu ukrasnih trajnih grmova koji cvjetaju u proljeće, orezujemo neposredno nakon cvatnje jer ako npr. listopadnu magnoliju, mimozu, poincijanu, krunčicu, jasmin ili jorgovan orežemo zimi, budite sigurni da se nećemo diviti njihovoj bujnoj proljetnoj cvatnji.

Ono što je poželjno orezati u ovom periodu, to su svakako ruže ako to niste već učinili nakon jesenje cvatnje. No i tu je mali problem posljednjih godina. U mom vrtu ruže gotovo stalno cvatu jer mi je položaj vrta izrazito sunčan, tako da obično obavim rezidbu početkom studenog i onda nakon prve cvatnje. Normalno, kako je prošli listopad a i studeni bio izrazito pogodan za cvatnju, ruže su cvale „punom parom“, a sad su već krenuli mladi izbojci, dakle bit će po sistemu „srce u kući, a škare u ruci“ jer ako ih ne orežem, ništa od bogate cvatnje.

Voćnjak

Voćnjak je pravo mjesto za akciju, pa se nadam da je većina voćaka pravilno orezana (ne dirajte trešnje!) jer je prošli period bio idealan te da ćete se veseliti urodu i sladiti se ukusnim plodovima iz vlastita vrta. Za vinovu lozu znamo da je 21.1. pravi dan za rezidbu. Ali osim što smo voćke orezali, valja donji dio stabla okrečiti vapnom, zemlju uz voćku oplijeviti i okopati oko stabla te pognojiti stajnjakom u koji ste dodali i kompost. Nemojte pretjerati s gnojidbom jer ako dođe nagli sušni i topli period, pretjerana gnojidba nepovoljno će utjecati na korijen biljke, tj. morat ćete spašavati voćku stalnim zalijevanjem.