Kretanje na faks 101: ECTS bodovi
ECTS bodovi omogućuju mobilnost studenata u Europskoj uniji, a o njima ovisi i hoćeš li plaćati studij.
Onog trenutka kada „preživiš“ prvi dan na faksu, slijede slatke brige – gdje je najbolja i najjeftinija kava, koje su dane dobri meniji u menzi, hoću li stići na kavu s ekipom u pauzi od 20 minuta između predavanja. Međutim, morat ćeš pohvatati način na koji funkcionira fakultet, kao i način na koji ćeš napredovati kroz sustav visokog obrazovanja. Po mom skromnom mišljenju, najbitnija stvar koju moraš razumjeti i s kojom moraš baratati jesu ECTS bodovi. Ipak o njima ovisi hoćeš li plaćati svoje visoko obrazovanje.
ECTS bodovi – apstraktnost na djelu
ECTS bodovi (engl. European Credit and Transfer System) uvedeni su u sustav visokog obrazovanja 2005. godine bolonjskim procesom (od tada fakulteti svih zemalja potpisnica rade po bolonji). Osnovna ideja ECTS boda jest definiranje radnog opterećenja studenata, što uključuje vrijeme koje je pojedincu prosječno potrebno za savladavanje svih aktivnosti vezanih uz učenje. Te aktivnosti uključuju predavanja, seminare, projekte, vježbe, stručne prakse, ali i samostalno učenje.
Svrha uvođenja ECTS bodova jest omogućiti mobilnost na području Europske unije. Tako je ostvarena mogućnost da se putem različitih razmjena ode na strano sveučilište tijekom određenog vremenskog perioda (najčešće od jednog semestra) te da se predmeti koji su položeni na stranom sveučilištu, priznaju i na matičnom. To je ostvareno upravo zahvaljujući ECTS bodovima.
Univerzalno je definirano kako 1 ECTS bod predstavlja od 25 do 30 sati vremenskog opterećenja. Kako uvijek volim pojašnjavati pojmove na primjerima, tako ću pojasniti i ovo „opterećenje“ na vlastitom primjeru. Na trećoj godini faksa imao sam predmet Farmakognozija 2. U sklopu tog predmeta održava se 30 sati predavanja, 15 sati seminara i 30 sati vježbi. Dakle, samo za obavljanje svih obaveza u vidu dolaska na predavanja, odrađivanja seminara i vježbi odradio sam 75 radnih sati. Tih 75 radnih sati odgovara 2,5 ECTS boda. Međutim, kako je dodatno potrebno izraditi seminar tijekom trajanja semestra iz navedenog predmeta, ali i naučiti gradivo za ispit, što predstavlja dodatno radno opterećenje studenta, navedeni predmet nosi sveukupno 6,0 ECTS bodova. To bi značilo da učenje i izrada seminara donosi 3,5 ECTS-a, odnosno zahtijeva 105 sati utrošenog vremena. I uistinu, takva računica drži vodu s obzirom da sam ispit spremao otprilike dva do tri tjedna.
NOTA BENE
Prilikom upisivanja godine, upisuješ određeni broj ECTS bodova (jedna godina nosi 60 ECTS-a). To što si upisao ne znači da si ih i skupio. ECTS bodove skupljaš polaganjem ispita iz određenog predmeta. Dakle, kada položiš ispit, osim što dobivaš ocjenu, skupljaš i onoliko ECTS bodova koliko taj predmet nosi. Dok ocjena ovisi o stupnju tvojeg znanja, ECTS bodovi su uvijek isti, neovisno je li tvoje znanje za 2 ili 5 – za skupljanje ECTS-a jedino što je važno je položiti predmet. Tako sam ja polaganjem ispita iz Farmakognozije 2 osvojio 6,0 ECTS-a.
Semestar uglavnom “nosi
Što ako ih ne sakupim dovoljno?
Postoje određena pravila s kojima moraš biti upoznat. Prije svega, upisom semestra uglavnom upisuješ 30 ECTS-a, što znači da tijekom akademske godine upisuješ 60 ECTS-a. Ukoliko položiš sve predmete, nitko sretniji od tebe – šibaš dalje bez ikakvog plaćanja.
Ako se pak dogodi da ne položiš sve predmete, trebaš imati na umu nekoliko stvari:
- Ukoliko si upisao redovno sve predmete (60 ECTS-a), a polaganjem si skupio 55 ili više ECTS-a, ne moraš plaćati školarinu.
- Ukoliko si upisao redovno sve predmete (60 ECTS-a), a polaganjem si sakupio od 30 do 55 ECTS-a, moraš platiti dio školarine. Iznos školarine izračunava se tako da pomnožiš broj ECTS-a svih predmeta koje prenosiš u iduću godinu (nisi ih položio) s iznosom jednog ECTS boda (definira svaki fakultet zasebno). Tako je kod mene iznos jednog ECTS boda bio 160 kn (ne brini, to je najveći iznos – gotovo svi drugi fakulteti imaju „jeftiniji“ ECTS). To bi značilo da sam prenosio Farmakognoziju 2 u iduću akademsku godinu, morao bih platiti 960 kuna (6,0 ECTS x 160 kn).
- Ukoliko si redovno upisao sve predmete (60 ECTS-a), a polaganjem si sakupio manje od 30 ECTS-a, moraš platiti cjelokupnu školarinu. Koliko iznosi cjelokupna školarina, to također određuje matični fakultet.
- Ukoliko nisi redovno upisao sve predmete (imaš manje od 60 ECTS-a upisanih u akademskoj godini) i položio si sve upisane predmete, ne moraš ništa plaćati.
- Ukoliko nisi redovno upisao sve predmete (imaš manje od 60 ECTS-a upisanih u akademskoj godini) i položio si više od 55 ECTS-a tijekom akademske godine, ne moraš ništa plaćati.
- Ukoliko nisi redovno upisao sve predmete (imaš manje od 60 ECTS-a upisanih u akademskoj godini) i nisi položio sve predmete, a imaš iznad 30 ECTS-a – plaćaš umnožak ECTS-a koje prenosiš s iznosom jednog ECTS-a.
- Ukoliko nisi redovno upisao sve predmete (imaš manje od 60 ECTS-a upisanih u akademskoj godini) i nisi položio sve predmete te imaš manje od 30 ECTS-a – plaćaš cjelokupni iznos školarine.
Treba napraviti dobar plan kako bi se na vrijeme položili ispiti i prikupili ECTS bodovi
ZAVRŠNE MISLI – vježba kalkuliranja
Moj savjet je svakako da budeš dobar u kalkulacijama prilikom upisivanja i prenošenja ECTS bodova. Napravi si plan ranije i dobro razmisli koji ti je najbolji način da izbjegneš plaćanje prenošenja predmeta.
Otvori si katalog predmeta na svojem faksu i prouči koliko koji predmet nosi ECTS-a, ali i uvjete za upis i/ili polaganje drugih predmeta. Naime, određene predmete ne možeš polagati (a druge ne možeš ni upisati) bez da si položio predmet iz prethodnih semestara. Zbog toga si studenti često produljuju vrijeme studiranja. Vrlo jednostavno: ne mogu redovno upisati sve predmete i odmah im je trajanje studija produljeno. To je razlog zašto trebaš vježbati vještinu kalkuliranja jer će ti dobro doći!