Predstavljanje 8. zbornika Život, kultura i povijest Kostrene

Prošla je godina po mnogočemu bila drukčija od prethodnih, pa su i aktivnosti Katedre Čakavskoga sabora Kostrena zbog novoga normalnoga bile ograničene. Objavljivanjem 8. zbornika Život, kultura i povijest Kostrene željeli smo segment Katedrine djelatnosti koji je bilo moguće realizirati bez dodatnih fizičkih kontakata ponuditi javnosti u godini nakon održavanja 8. Znanstveno-stručnoga skupa Život, kultura i povijest Kostrene i time održati uspostavljeni kontinuitet izlaženja istoimenoga zbornika od 2005., dakle tijekom punih 15 godina.

Prepoznatljive naslovnice dosadašnjih zbornika

Njegovanje prepoznatljive vrijednosti Zbornika

Od 2007. do prošloga, 7. zbornika, izdavača je predstavljala dugogodišnja predsjednica Katedre gđa Anđelka Rasol, koja je izdavanje Zbornika smatrala važnom Katedrinom djelatnošću i uvijek uspijevala osigurati sredstva za njegovo ozbiljenje. Nova je predsjednica Katedre gđa Vesna Valenčić krenula tim putem i 8. je zbornik pred čitateljima. U ovom uvodniku posebno mjesto zavrjeđuje ime kostrenskog akademskoga slikara Ivana Penzeša Nadalova, koji nas je, nažalost, nedavno napustio. Naime, zahvaljujući njegovoj velikodušnosti, naslovnice su svih dosadašnjih zbornika, pa tako i ovoga, preslike njegovih umjetničkih djela, što uvelike pridonosi prepoznatljivosti izdanja.

Teme izložene na 8. Znanstveno-stručnom skupu Život, kultura i povijest Kostrene

Ovaj zbornik sadrži radove razrađenih tema izloženih 27. studenoga 2019. na Znanstveno-stručnom skupu Život, kultura i povijest Kostrene u Narodnoj čitaonici u Kostreni Svetoj Luciji. Izostala je jedino tema o svećenicima u pastoralnoj službi u Župi sv. Lucije od njezine uspostave 1789., što ju je već za Skup temeljito pripremio Ivan Stošić, župnik obiju kostrenskih župa. Ostalih sedam tema djelo je dvanaestero autora i sve su posvećene Kostreni.

Prvi u nizu radova, istodobno emotivan i racionalan članak Predraga Šustara, iznosi osobni doživljaj i filozofski pristup mislima o Kostreni koje će mnogi Kostrenjani, podrijetlom ili mjestom stanovanja, doživjeti i kao vlastite.

Već uhodani autorski dvojac – Jasna Suzanić Karninčić i Vojko Rožmanić, kojima se u ovom zborniku pridružio Amir Muzur, zanimali su se vrlo zanimljivom temom – kostrenskim doktorima medicine. Zbog mogućnosti da nehotice propuste spomenuti nekoga od onih s područja Kostrene koji se bave tim plemenitim zanimanjem, odlučili su ograničiti se na doktore medicine podrijetlom Kostrenjane i djelatne u 20. st.

Rado se sjetimo savjeta tete Jurice – Đukice Uršičić Jurković

Autorica Jasna Suzanić Karninčić u drugom radu iščitala je zanimljive podatke iz matičnih knjiga Kostrene pisanih od 1790. do 1946., dakle kroz tri stoljeća. Objedinila je najčešće razloge smrti i ženidbe u pojedinačnim razdobljima, izdvojila najčešća prezimena i nadimke, autohtone i nove, i na taj način oslikala različita lica Kostrene tijekom 156 godina.

Iako posvećen jednoj osobi – pomorskomu kapetanu Josipu Šikiću, njegovu pomoračkomu životu i, neposredno, njegovoj obitelji, članak Jakova Karmelića oživljava i pomorački život svih Kostrenjana prije početka Prvoga svjetskoga rata do iza Drugoga svjetskoga rata.

Pomorački život Josipa Šikića

Margita Cvijetinović u svojem se radu bavila slikom Marije Pomoćnice iz fundusa Pomorskoga i povijesnoga muzeja Hrvatskoga primorja Rijeka, a koju je ranije posjedovala Kostrenka Valerija Medanić. Autorica je podrobno prikazala i širi presjek ikonografskoga razvoja motiva te kulturno-povijesni kontekst nastanka kulta štovanja Marije Pomoćnice.

Dva su rada u Zborniku posvećena kostrenskomu govoru, prvi izravno, drugi neizravno. Germanizmima su se u govoru Kostrene, posebice njihovom jezičnom prilagodbom na semantičkoj razini, zanimali Aneta i Mladen Stojić upozorivši istodobno i na sociolingvistički kontekst njihova prodiranja u hrvatske govore, osobito na području Hrvatskoga primorja.

Drugi je rad primarno usmjeren na jezik pjesničkih zbirki kostrenske poetese Branke Kržik Longin, odnosno na onaj njihov dio koji nije pisan standardnim hrvatskim jezikom. Autor Ivan Miškulin analizirajući značajke autoričina izričaja na više razina: od općečakavske, preko dijalektne, poddijalektne i razine skupine govora, zaključuje da Branka Kržik Longin dosljedno piše kostrenskim lucijanskim idiomom.

O austrougraskim krunama iz pera Igora Stipanovića

Posljednji je prilog prvoga dijela Zbornika autorskoga trojca: Diane Grgurić, Benedikta Peraka i Lucije Sučić, a govori o napjevima u kojima se spominje Kostrena u digitaliziranoj zbirci tekstova Zaspal Pave I. Matetića Ronjgova. Zbirka je objavljena na multimedijskoj platformi, a autori analiziraju tekstove iz lingvističke, sociolingvističke, kulturološke i iz glazbene perspektive.

Najsrdačnije zahvaljujemo svim nabrojenim autorima, ali i onima koji su u kvalitetu radova uložili svoje znanje i vrijeme – recenzentima, kao i svima onima navedenim u impresumu a koji su pridonijeli nastanku ove knjige. Hvala Općini Kostreni koja nas od samoga početka financijski podupire, a od svega smo srca harni i Primorsko-goranskoj županiji, koja ni u ovim vremenima teškim za knjigu nije odustala pomagati objavljivanje ovoga zbornika!