Vikend u susjedstvu – šetnja (priča) druga: Brseč
Iz znamenitog Bakra i istočne strane Rijeke ovaj vas vikend vodim na daleki zapad. Dobro, taj pojam daleki nemojte shvatiti preozbiljno. Već sam napomenuo da sva naša vikend odredišta moraju biti dohvatljiva kako sama šetnja ne bi bila prezahtjevna. Ipak, bit će ovo jedno od udaljenijih mjesta koje ćemo posjetiti.
Četrdeset kilometara jugozapadno od Rijeke smjestio se Brseč. Nebrojeno sam puta prošao kroz to malo mjesto zahvaljujući činjenici da mi u Puli živi brojna rodbina. Od svojih najmlađih dana tutnjali smo tuda moj otac i ja u našem fići. Cvilio je fićo i ljuljao se po zavojitoj cesti, a konture Brseča uvijek su označavale kraj ili početak onih najgorih zavoja, ovisno s koje smo mu strane prilazili.
Što je toliko posebno u Brseču?
Baš mi je drago što ste to pitali.
Predlažem nagodbu. Ukoliko vi pročitate ovaj članak do kraja, ja garantiram da će vas neki detalji iznenaditi… ili ste rođeni u Brseču, a u tom slučaju znate sigurno više od mene.
Brseč – gradić zanimljivih ljudi
Dvije su činjenice relativno dobro poznate o Brseču. Brsečka je plaža među najpoznatijim plažama Istre, a usudio bih se konstatirati i na mnogo širem području. Ljeti se uz cestu jednostavno ne može naći slobodno mjesto za parkiranje limenog ljubimca i spuštanje prema plažama u i oko Brseča. Ljeti to malo mjesto vrvi turistima i pridošlicama koji su se, možda, zaustavili kako bi samo nakratko predahnuli. Naše ih današnje odredište spremno dočeka i zagrne u svoje srednjevjekovne skute prepričavajući im neke priče iz davnina. Čitav prostor u okolici Brseča vrvi starim crkvicama i povijesnim objektima i idealno je za jedno poslijepodnevno istraživanje.
Nenadan susret zlata vrijedi
Druga poznata činjenica vezana uz Brseč jest da je to rodno mjesto Eugena Kumičića, slavnog hrvatskog književnika i političara. Ovdje smo uglavnom iscrpili dobro poznate činjenice, a priča nas dalje vodi u malo manje poznate vode.
Ienio (Jenio) Sisolski pseudonim je Eugena Kumičića pod kojim je napisao neka svoja djela. Zašto baš Ienio Sisolski? Danas postavljate baš prava pitanja! Ienio proizlazi iz forme njegova imena (Ienio, Jenio, od talijanskog Genio, Eugenio) dok prezime Sisolski ima geografsko porijeklo. Naime, sam Brseč nalazi se na 157 metara nadmorske visine točno ispod planinskog vrha Sisol (835 metara nadmorske visine).
Imao sam nenadanu sreću pa sam tijekom svoje šetnje Brsečom nabasao na gospodina Marija. Gospodin Mario, kako sam kaže, jedan je od rijetkih stanovnika ovog mjesta koji su tu proveli čitav svoj život. Rodio se i školovao u Brseču i radni je vijek proveo kao poštar u poštanskom uredu u Brseču. Svoje umirovljeničke dane g. Mario provodi u krugu obitelji, jednom od rijetkih obitelji koja je na okupu u Brseču. Ispričao mi je g. Mario čuda toga. O tome kako je Sisul zaštitnik Brseča i kako se prašina iz termoelektrane Plomin zna naći i na Cresu pa i sve do Delnica, ali vjetrovi i pozicija Sisula oduvijek su štitili upravo Brseč. Ispričao mi je i priču o postavljanju biste Eugena Kumičića u gradskoj loži, na ulazu u stari grad, te kako je „svatko tko je bio netko“ tog dana bio tamo. Spomenuli smo se i brojnih drugih detalja prije nego što smo se pozdravili i krenuli svatko svojim putem.
G. Mario, nekadašnji poštar i zanimljiv sugovornik
Sukladno popisu iz 1921. godine Brseč je brojao 504 stanovnika. Bio je to najmnogoljudniji period povijesti tog mjesta. Popis iz 2021. godine navodi da danas u Brseču i okolici obitava 124 stanovnika. Imati jednog iznimno poznatog „sugrađana“ više je nego dobar rezultat, složit ćete se. Kvaka leži u činjenici da Eugen Kumičić nije jedina dobro poznata osoba rođena u Brseču.
Vlč. Josip Uhač također je rođen u Brseču. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je apostolskim nuncijem u Njemačkoj gdje je službu vršio do 1991. godine. Svojim utjecajem u Vatikanu i u Njemačkoj, u kojoj se u to doba nalazio, među zaslužnijim je osobama za brzo priznavanje Hrvatske kao samostalnog entiteta upravo od strane tih dviju država. U siječnju 1998. godine papa ga stavlja na popis svećenika koje će 21. veljače proglasiti kardinalom, no vlč. Josip Uhač umire 18. veljače – tri dana prije proglasa. Pokopan je u crkvi sv. Jurja u Brseču.
Šetnja kroz stari grad sigurno će vas dovesti i do Galerije “Eugen K.” u kojoj izlažu brojna domaća i strana imena, a koja je otvorena u njegovu čast upravo u kući u kojoj se rodio.
Najmanji teatar na svijetu
Ako mislite da smo se dotakli svega interesantnog, prevarili ste se. U petak, 10. travnja 2015. godine s radom je u Brseču započeo najmanji teatar na svijetu – Teatar OZ. Navedeni teatar broji ukupno 12 stolica za publiku te je zatražen upis u Guinessovu knjigu rekorda kao najmanji svjetski teatar. Za prvu predstavu organiziran je prijevoz autobusima iz Opatije, a sama predstava je istog dana, obzirom na limitirani broj mjesta, izvedena i reprizirana ukupno četiri puta kako bi ju sva publika mogla pogledati.
Kao sportsku zanimljivost navedimo da od samog mjesta do 157 metara niže plaže vodi cesta kojom se možete provesti autićima za golf. Naime, upravo je u Brseču planirana izgradnja golf terena od 18 rupa što bi ovom gradiću osiguralo cjelogodišnju posjećenost. Golf teren na liticama s pogledom na Kvarner sasvim bi sigurno privukao brojne posjetitelje.
Prije nego krenete natrag, okrjepu obavezno potražite u konobi Batelan (ako je Krešo tamo, recite da Vas šalje Debeli Zločesti 😊) i razgledajte umjetničku instalaciju „Potezi i rezovi“ na samom ulazu u grad.
Ovdje završavam šetnju ovog vikenda. Lijepo vas molim da pripremite svoje cipelice-šetalice jer uskoro će nam na vrata pokucati novi vikend u susjedstvu i nove zanimljivosti malih mjesta u našoj okolici. Nadam se da ćemo se sresti u lutanju i proučavanju detalja skrivenih na javnim mjestima.
