Zanimljivosti

KOZMETIKA ZA ZAŠTITU OD SUNCA: Zaštitni faktori (SPF)

Istraživanja su pokazala kako ljudi u prosjeku nanose tek četvrtinu potrebne doze zaštitnog faktora prilikom izlaganja suncu.

U prethodnom tekstu iz serijala „Kozmetika za zaštitu od sunca“, bilo je riječi zašto je Sunčevo zračenje štetno i kako tu štetnost svesti na najmanju moguću razinu. Jedna od najučinkovitijih metoda jest primjena kozmetičkih proizvoda sa zaštitnim faktorima. Koji su tipovi zaštitnih faktora i kako odabrati najbolji proizvod, saznajte u nastavku teksta.

SPF kao mjera zaštite

Zaštitne kreme, ulja, losioni i brojni drugi oblici spadaju pod kišobran kozmetičkih proizvoda koji u svom sastavu sadrže zaštitne faktore. Zaštitni faktor (engl. sun protection factor, SPF) zapravo predstavlja učinkovitost proizvoda za zaštitu kože od Sunčeva UVB zračenja. No, kako se određuje učinkovitost proizvoda?

Odgovor je jednostavan – u omjer se stavi vrijeme u minutama pri kojemu je teorijski moguće biti izložen Sunčevu zračenju, a da se ne pojavi crvenilo kože kod osoba koje su primijenile zaštitni faktor i osoba koje ga nisu primijenile. Naravno, ovdje je riječ samo o teorijskoj pretpostavci s obzirom da na pojavu crvenila utječu i drugi faktori poput doba dana, godišnjeg doba, geografske širine, nadmorske visine i sl.

Međutim, važno je naglasiti kako prema trenutačnim znanstvenim spoznajama nema dokaza da proizvodi čiji je SPF viši od 50 pruža dodatnu zaštitu u odnosu na proizvod čiji je SPF točno 50.

Drugim riječima, proizvod sa SPF-om 60 neće štititi bolje od proizvoda čiji je SPF 50. Podosta je antiklimaktična ta spoznaja, pogotovo ukoliko se uzme u obzir marketinški aspekt brojnih (ne)profesionalnih firmi koje na tržište postavljaju zaštitne faktore plus sto šezdeset.

Zaštitni faktori, kao što štite od štetnog UVB zračenja, jednako tako pružaju zaštitu i od UVA zračenja. Tako da – da, mažite se zaštitnim kremama, one djeluju!

Dva su tipa zaštitnih faktora

Takozvani UV-filtri mogu se podijeliti u dvije velike skupine – fizikalne i kemijske. Fizikalni filtri djeluju tako da kad Sunčevo zračenje dođe u kontakt s filtrom, oni raspršuju to zračenje i „odbijaju“ ga od sebe, čime sprečavaju ulazak zračenja u dublje slojeve kože. Primjer takvih filtra su titanov dioksid i cinkov oksid.

Kemijski pak filtri djeluju na način da „upijaju“ Sunčevo zračenje i pretvaraju ga u dugovalno zračenje niske energije koje nije štetno za kožu. Primjer kemijskih filtra su PABA, oksibenzon, oktokrilen itd.

Općenito se u kremama za sunčanje kombiniraju fizikalni i kemijski filtri. Međutim, sami kemijski filtri dosta su nestabilni i razgrađuju se pod utjecajem UV zračenja. Stoga nije preporučljivo koristiti kreme za sunčanje iz prethodne sezone jer je velika vjerojatnost da su se filtri razgradili i da su one jednostavno – nedjelotvorne.

Koji je tip filtra bolji?

I jedan i drugi imaju prednosti i nedostatke. Prednost kemijskog filtra jest što se lako nanosi na kožu i lako razmazuje dok su fizikalni filtri dugotrajniji. Kako kemijski „kratko“ traju, potrebno ih je učestalije nanositi na kožu radi njezine zaštite. S druge strane, fizikalni se filtri slabije razmazuju i ostavljaju bijeli trag. Stoga nije neobično da se proizvodi danas uglavnom temelje na kombinaciji jednih i drugih.

Važno je redovito nanošenje u dovoljnoj količini

Istraživanja su pokazala kako ljudi u prosjeku nanose tek četvrtinu potrebne doze zaštitnog faktora prilikom izlaganja suncu.

U pravilu, zaštitni je faktor potrebno nanijeti 20 minuta prije izlaganja suncu. Nakon toga postupak treba ponavljati nakon svakog kupanja i brisanja ručnikom.

Ljudi u prosjeku ne nanose dovoljnu količinu kreme i ne ostvaruju potpuni zaštitni učinak.

Postoji jednostavan način kako sam sebi dozirati količinu kreme koja se treba nanijeti. Tijelo se podijeli na osam dijelova – glavu, prsa, donji i gornji dio leđa, ruke, trbuh te prednju i stražnju stranu nogu. Svaki od tih dijelova tijela maže se zasebno. No, koliko kreme iskoristiti za svaki od tih dijelova tijela? Po dlanu se povuče debela crta kreme za sunčanje, i to od vrha srednjeg prsta do zgloba ruke – to je „doza“ koju je potrebno nanijeti na svaki od navedenih dijelova tijela.

Za zaštitne filtre u spreju svaki je dio tijela potrebno pošpricati cca 15 puta.


Što ako ipak dobijem opekline? Odgovor ćete dobiti u idućem tekstu!

Krema sa zaštitinim faktorom i u dovoljnoj količini – ali i na pravo mjesto